Za razliku od njih, dosad vladajuća SDP-ova koalicija izričito se držala politike malih koraka. Sve dok traje recesija nije vrijeme za radikalne mjere štednje, glavni je moto 'partijaša' i njihovih političkih partnera.

'Ako ne žele reforme idemo u nove izbore'

HDZ je po to pitanju u predizbornoj kampanji bio neodređeniji. U njihovom gospodarskom programu nema spomena bolnih rezova, a opet su njegovi čelnici u svojim govorima isticali kako je nužno proći kroz dolinu suza

'HDZ i SDP-u predat ćemo popis reforma i rokove u kojem ih trebaju provesti. Ne budu li htjeli, idemo u nove izbore. To je mnogo jeftinije i kvalitetnije nego trpjeti još jednu nesposobnu vlast iduće četiri godine', jasan je bio u izbornoj noći čelnik Mosta Božo Petrov

Na tom popisu, ako se budu držali svog programa, trebao bi se naći zahtjev za rezanje plaća političara i dužnosnika te snažno smanjivanje broja jedinica lokalne uprave i samouprave.

Mostaši traže i porezno rasterećenje dohotka (povećanje neoporezivog dijela plaće)  te smanjenje poreznog opterećenja za tvrtke. Inzistiraju i da pravilo plaćanja PDV-a po naplati obuhvaća sve poduzetnike, a ne samo obrtnike i male tvrtke. Svi parafiskalni nameti, smatraju, trebali bi se ukinuti.

Rješenja za održivost mirovinskog sustava je, uvjereni su Mostaši, povećanje stope zaposlenosti i rasta plaća, prebacivanje osiguranika iz drugog u prvi stup te da drugi stup postane dobrovoljan.

Neodređenost oko Hrvatske narodne banke

Kad je riječ o monetarnoj politici odnosno ulozi Hrvatske narodne banke (HNB), nije baš najjasniji stav Petrova i ekipe. Odgovarajući na pitanja u pojedinim stručnim anketama, stekao se dojam da mostaši nisu za aktivniju ulogu HNB-a u razvoju gospodarstva.

Opet s druge strane u javnim istupima Petrov je napadao HNB kao državu u državi, a čak se čula ideja da se skupi bankarski kapital zamijene kreditima središnje banke.

Kod mostaša je snažan antibankarski stav. Petrov se svojedobno zalagao da poslovne banke na rate kroz 15 godina vrate državi veći dio iznosa koje su dobile, smatra on, kao poklon kroz sanaciju i kroz pretvaranje nepostojećih potraživanja u vlasničke uloge u trgovačkim društvima.

Jedan od prvaka Mosta ekonomist Ivan Lovrinović inzistira na potpunom ukidanju valutne klauzule - svi bi se krediti pretvorili u kunske, kako bi Hrvatska vratila monetarnu suverenost. A traži se i da banke promijene kreditnu politiku jer premalo financijski podržavaju industriju i poljoprivredu.

Država isplaćuje plaće radnicima problematičnih tvrtaka

Nijedna druga stranka nije toliko isticala važnost povećanja uloge privatnog sektora u zdravstvu. Mostaši su za to da se osnuje posebna financijska institucija koja bi ulagala sredstva kojima raspolaže HZZO na financijskim tržištima i tako osigura dodatan novac za posrnulo zdravstvo.

Most traži smanjenje regulative u radnom zakonodavstvu, fleksibilnije radno vrijeme i omogućavanje rada u više tvrtaka. Država bi prema njima trebala preuzeti isplatu plaće u slučaju da radnik dva mjeseca zaredom ne dobije svoj novac. Problematičnu tvrtku zatim bi tri mjeseca vodili nadzornici, a nakon toga bi se odlučilo je li ona za restrukturiranje ili stečaj.

Most podržava nastavak privatizacije državnih poduzeća, ali ne i onih od strateške važnosti. Petrov je gostujući u HTV-ovoj emisiji 'Nedjeljom u dva' čak izjavio da bi trebalo provesti lustraciju pretvorbenog kriminala