Istraživanje novih nalazišta nafte i plina bio je jedan od najvećih projekata vlade Zorana Milanovića. Početkom 2014. osnovana je Agencija za ugljikovodike koja je na sebe preuzela čitav taj posao. Njezina šefica Barbara Dorić uz Ivana Vrdoljaka, bivšeg ministra gospodarstva, bila je zaštitno lice projekta, ali nakon što se odustalo od traženja nafte u Jadranu - govorilo se da ćemo postati malom Norveškom - splasnuo je medijski interes te su danas ona i njezina agencija nestale s radara šire javnosti
Bez obzira na to, Agencija za ugljikovodike (AZU) i dalje radi, istaknula je Dorić za tportal, punom parom.
Podsjetimo, iako se odustalo od Jadrana, država je prošle godine potpisala ugovore s naftašima za istraživanje na kopnu, točnije u Panonskom bazenu.
Kanadska tvrtka Vermilion Energy dobila je četiri istražna polja, a domaća Ina jedno. U igri je bila i nigerijska kompanija Oanda, ali su u zadnji tren odustali od potpisivanja ugovora za jedan istražni prostor.
Agencija za ugljikovodike nadzire radove Kanađana i Ine, a očekuje se da će istraživanje trajati od tri do pet godina. Ako se nova nalazišta pronađu i krene proizvodnja, procjena je da će država kroz podjelu nafte i plina s naftašima godišnje uprihoditi između 3,4 i 6,8 milijardi kuna.
Osim nadzora trenutnih istraživanja, AZU priprema novo nadmetanje za preostali dio Panonskog bazena i Dinaride, odnosno 10 istražnih prostora, a čeka se da na snagu stupi novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
'Očekujemo da će to biti u trećem kvartalu ove godine te tada možemo planirati i novo nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu', rekla je Dorić za tportal.
Dodaje kako će, prema novom zakonu, Agencija proširiti djelatnost i na geotermalne vode, skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova.
'Također, jedan od glavnih poslovnih ciljeva u ovoj godini je pripajanje Agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) Agenciji za ugljikovodike', istaknula je Dorić.
Trenutno ona ima 16 zaposlenih, a pripajanjem HANDA-e bit će ih ukupno 22.
Agencija za ugljikovodike se samostalno financira prodajom prava na korištenje geoloških podataka te od naknada za ulazak potencijalnih investitora u data room (soba s geološkim podacima za more i kopno).
Prošlu godinu završili su s manjkom prihoda od 4,4 milijuna kuna, što će pokriti viškovima ostvarenim u prijašnjim godinama. U 2014. AZU je, ističe Dorić, bila u plusu 9,3 milijuna kuna, dok je u 2015. imala 8,2 milijuna kuna viška prihoda.
Dorić smatra da je Agencija za ugljikovodike opravdala svoje postojanje bez obzira na to što se odustalo od istraživanje nafte i plina u Jadranu. Trenutne cijene nafte na tržištu, prema njezinim riječima, ne idu u prilog takvom tipu investicija.
'Potrebno je pričekati još neko vrijeme i pratiti globalna kretanja cijena i interesa da bi se moglo odlučivati o tome. Osobno mislim da uvijek može bolje, ali isto tako mislim da je Agencija u svom kratkom postojanju napravila velik posao. Provedena su dva nadmetanja koja su u konačnici prošle godine rezultirala sklapanjem ugovora odnosno realizacijom novih investicija u istraživanje ugljikovodika, kojih nije bilo zadnjih 20-ak godina. Otvoren je prostor za nove investicije koje će pokrenuti novu proizvodnju te u konačnici igrati veliku ulogu u daljnjem razvoju i rastu domaćeg gospodarstva', uvjerena je Dorić.
