Otad vrijeme odmiče, a što više odmiče “trezorac”, čije je dospijeće jednogodišnje i zapravo bi bio odličan potez Vlade, lagano gubi smisao jer postaje sve sličniji narodnoj obveznici kojom se već trguje na burzi, navodi dnevnik u broju od četvrtka.

Ta obveznica dospijeva za godinu i četiri mjeseca, a trezorski zapis, krene li javna ponuda za dva tjedna kako se špekulira, uključujući dodatno vrijeme upisivanja, svega bi tri mjeseca dijelilo od dospijeća narodne obveznice kojom se dosad, prema informacijama sa Zagrebačke burze, protrgovalo u iznosu od 25 milijuna eura. Prodaju oni koji ne mogu čekati dospijeće.

Trenutačni je prosječni kupovni prinos 3,97 posto prema podacima s terminala Bloomberg, a najviši je kupovni prinos InterCapitalov, čak 4,18 posto, pa bi u tom kontekstu, s obzirom na slična dospijeća, trebalo gledati i budući prinos državnog “trezorca”. Stoga se i spominje da bi najavljeno izdanje “trezoraca”, koji se od obveznica razlikuju po kraćoj ročnosti i zapravo su isti dužnički vrijednosni papir pa je posrijedi čista semantika u nazivima, moglo imati prinos od 3,7 do 3,9 posto.

Zanimljivo je stoga što su, na predstavljanju svog, također kratkoročnog novčanog fonda, u InterCapitalu projicirali budući prinos "trezorca" na tek 3,2 posto, a za narodnu obveznicu traže u trgovanju već skoro jedan postotni bod više.

Na upit o prinosu, kao i o informaciji da bi upis trebao ići preko HPB-a i Fine, Ministarstvo financija odvraća tek da će, kao što je uobičajeno kod svake javne ponude, pružiti cjelovitu informaciju o uvjetima, načinu i provedbi ponude istodobno svim zainteresiranim sudionicima tržišta te cjelokupnoj javnosti u trenutku objave javne ponude.

Iz Fine odvraćaju da je za ponudu trezorskih zapisa nadležno Ministarstvo financija te kopiju odgovora šalju i na njih, dok HPB nije odgovorio na pitanja, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.