Sve ispitane menadžere upitali smo dva jednostavna pitanja: kakva će po njihovu mišljenju biti poslovna 2018. za kompaniju i sektor industrije u kojem rade te kakva će biti iduća poslovna godina za cijelu zemlju: u kojim sektorima gospodarstva se vidi najviše prilika za rast, koji su najveći rizici po naše gospodarstvo i što bi trebalo učiniti da se rast ekonomije ubrza  

Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma: 

Trendovi pokazuju ogroman porast u korist mobilnog podatkovnog prometa. To zahtijeva velika ulaganja u stabilnost i kapacitet mreže, zato smo iznimno ponosni što je međunarodnim neovisnim istraživanjem P3 HT-ova mobilna mreža po kvaliteti glasovnih i podatkovnih usluga proglašena najboljom u Hrvatskoj. Zahvaljujući HT-u hrvatski građani danas imaju i jedan od najboljih mobilnih interneta u Europi. Takvi rezultati ne bi bili mogući bez velikih investicija. HT je u protekle četiri godine osigurao stabilno i uspješno poslovanje kompanije, što je omogućilo kontinuirani porast naših investicija. Ulažemo u poboljšanje dostupnosti i kvalitete usluga, povećanje brzina preuzimanja, bolji pristup mreži i tehnologiju koja je spremna zadovoljiti ogroman rast potražnje za širokopojasnim internetom. Do 2020. HT će sam realizirati 70 posto ciljeva Digitalne agende 2020 za Hrvatsku. 

U četiri godine u infrastrukturu i tehnologiju investirali smo preko šest milijardi kuna, što čini protuvrijednost izgradnje tri Pelješka mosta, odnosno autoceste Zagreb - Rijeka. Takve investicije izravan su poticaj gospodarskom rastu Hrvatske i otvaranju novih radnih mjesta. Sljedeće ćemo godine dodatno povećati investicije u infrastrukturu i kvalitetu usluga na čitavom području Hrvatske, s ciljem povećanja korisničkog zadovoljstva. Godinu ćemo pamtiti i po akviziciji Crnogorskog Telekoma, čime smo napravili veliki regionalni iskorak i stvorili preduvjete za fazu rasta koja je pred HT-om. Otvorile su se nove prilike za izvoz znanja naših ljudi i dobre prakse iz Hrvatske, a domaće tvrtke dobile su pristup regionalnom tržištu. Stvoreni su stabilni temelji za dugoročno ulaganje u hrvatsko društvo i novi val tehnoloških promjena koji dolazi.

U 2018. planiramo nove iskorake u ponudi koji će donijeti još više premium sadržaja i omogućiti dodane vrijednosti korisnicima. Naš jedinstven koncept ponude premium usluga Magenta 1 je u tek nešto više od godinu i pol dana osvojio 100.000 korisnika. To pokazuje da korisnici žele premium sadržaj i jedinstvenu telekomunikacijsku ponudu i u tom smjeru ćemo oblikovati našu ponudu i sljedeće godine. Na televizijskom tržištu smo više od desetljeća i veliko iskustvo omogućuje nam da odabir sadržaja bude direktan odgovor na ono što naši korisnici traže. Tako imamo i najbogatiji sportski program s nastupima hrvatskih kubova, što je najgledanije. Godišnje emitiramo više od  360 utakmica najtrofejnijih hrvatskih sportova i ta brojka pokazuje da HT već godinama upravlja najvećim produkcijskim zahvatom u regiji.

Sukladno svim relevantnim predviđanjima, sljedeće godine očekujemo nastavak rasta gotovo svih dijelova gospodarstva u Hrvatskoj. Najveći pozitivan efekt na prihode i sljedeće godine mogu očekivati industrije na koje najviše utječe rast osobne potrošnje i efekt povećane turističke potrošnje, kao i industrije koje imaju stabilne tržišne pozicije na rastućim izvoznim tržištima.

Trend gospodarskog rasta i stabilnih državnih financija prilika je za dodatno jačanje konkurentnosti i potencijala hrvatskog gospodarstva, prvenstveno smanjenjem gospodarskih opterećenja u dijelu investicija i opterećenja na rad. U Hrvatskoj telekomunikacijska industrija znatno više doprinosi u porezima u odnosu na druga europska tržišta. U Hrvatskoj plaćamo namete na investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu koji ne postoje nigdje u Europi. Davanja za pravo puta iznose više od 10 posto vrijednosti telekom tržišta, uz što plaćamo najskuplji radiofrekvencijski spektar u Europi. Smanjenjem tih opterećenja povećao bi se efekt našeg velikog investicijskog ciklusa u infrastrukturu i tehnologiju.

Također, prostora za jačanje domaćeg gospodarstva ima u smanjenju opterećenja na rad. Diljem Hrvatske suočeni smo s pojačanim odljevom visokoobrazovanih stručnjaka u inozemstvo. Razlozi njihovog odlaska prvenstveno su nedovoljno visoka primanjima, usprkos visokim bruto plaćama, što je posljedica velikog poreznog opterećenja na dohodak. Država bi trebala razmisliti o uvođenju flat taxa na dohodak kako bi osigurali mladim stručnjacima bolja primanja i tako podigli novu generaciju koja će moći pratiti velike tehnološke promjene koje nas očekuju u narednim godinama.

Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine:

Tržišne okolnosti se mijenjaju stalno, a INA im se uspješno prilagođava. Nedavno smo proveli sveobuhvatne organizacijske promjene kako bismo se još kvalitetnije fokusirali na potrebe kupaca, razvoj novih usluga, ali i na nove biznise. Posvećeni smo razvijanju poslovnog modela otpornog na cikličke promjene te u 2017. imamo snažan rezultat: EBITDA je u prvih devet mjeseci porasla za 65 posto, dok je neto dobit iznosila 1,2 milijarde kuna, što je rast od 274 posto.

INA je najjača hrvatska kompanija i tu poziciju planiramo sačuvati i u 2018. godini. Nastavljamo širiti poslovanje u regiji, ulagati u projekte istraživanja i proizvodnje s ciljem obnove rezervi ugljikovodika, ulagati u maloprodajnu mrežu i razvoj proizvoda i usluga. Također, fokusirani smo na projekt Postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, vrijedan oko tri milijarde kuna, koji predstavlja budućnost Ininog rafinerijskog poslovanja. Istovremeno, kvalitetan smo partner zajednici, poželjan poslodavac i faktor društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj.

Očekujemo da će dogovor ministara zemalja članica OPEC-a i Rusije o provođenju sporazuma o smanjenju proizvodnje nafte do kraja 2018. godine pozitivno djelovati na cijene nafte u periodu koji slijedi. S obzirom na to da je Istraživanje i proizvodnja najveći generator Ininih prihoda, a potrošnja motornih goriva, osobito dizela, u korelaciji s gospodarskim rastom, očekujemo i prilike za Inu te vjerujem kako ćemo i u godini koja dolazi o Ini govoriti kao o vodećoj hrvatskoj kompaniji.

Svjedoci smo određenih pozitivnih pomaka u hrvatskom gospodarstvu: realni BDP raste već treću godinu zaredom, ali i dalje kao posljedica vanjskog povoljnog okruženja i specifičnih okolnosti zbog kojih je hrvatski turizam među najtraženijim destinacijama na Mediteranu, dok će za dugoročno održiv rast i razvoj ključne biti strukturne reforme koje nas tek čekaju, kao i efektivno porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva. Uzevši u obzir situaciju s Agrokorom, 2018. percipiramo kao izazovnu i izloženiju rizicima.

Jedan od potencijalnih rizika s kojima se INA uspješno nosi jest pronalazak adekvatne radne snage. Provođenjem projekata identifikacije kadrova još tijekom njihovog formalnog obrazovanja, i otvaranjem mogućnosti za nastavak profesionalne karijere, privlačimo i zadržavamo talente. U 2018. godini, najveći potencijal rasta svakako se očekuje od turizma, kao i svake godine, no vjerujemo da u narednim godinama postoji značajan potencijal i u drugim sektorima, poput poljoprivrede, prehrambene industrije, ali i nekih visokotehnoloških sektora poput IT-a.

Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka:

U tijeku 2017. zaprijetio je kolaps Agrokora, ali su fundamentalne silnice poput rasta izvoza, turizma i osobne potrošnje, prevladale negativne udare. Vladina intervencija spriječila je stečaj desetaka poduzeća vezanih uz Agrokor, što je pomoglo očuvanju rasta koji se očekuje na razini malo iznad 3 % za cijelu ovu godinu.

Realno je očekivati da će se impuls rasta, mada ipak nešto slabiji, nastaviti i u 2018. Glavni poticaji trebali bi doći od nastavka rasta izvoza roba i usluga i nastavka održivog rasta osobne potrošnje. Sada je već primjetan oporavak kreditiranja stanovništva po svim vrstama kredita. To će podržati rast osobne potrošnje kao najvažnije sastavnice BDP-a po stopi od oko ili malo iznad 3 posto. Primjetan je i oporavak stambenog kreditiranja. Bude se privatne investicije i sektor graditeljstva. Uz jači napredak u povlačenju EU fondova i veću diversifikaciju privatnih ulaganja, osobito u sektoru malih i srednjih poduzeća koja najviše doprinose novom zapošljavanju i investicije će vjerojatno dati značajan doprinos rastu. U takvoj konstelaciji za očekivati je pad stope nezaposlenosti na jednocifrenu razinu.

Europski poslovni ciklus je presudan za održavanje spomenutih trendova. Dobra je vijest da najnoviji indikatori ekonomskog pouzdanja proizvođača i potrošača u EU pokazuju da će se rast, a time i povećanje potražnje za hrvatskim izvozom roba i usluga, nastaviti. Važno je i to što je Europska središnja banka odlučila produžiti politiku kvantitativnog popuštanja do rujna 2018. Tome je dodana i jasna napomena da bi se program monetarne ekspanzije mogao produžiti i nakon rujna 2018. ako se pokaže potreba. Takva je najava smirila tržišta i odgodila očekivanja podizanja kamatnih stopa te proširila prostor za nastavak smanjenja prinosa na hrvatske državne obveznice. Očekuje se i poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske.

Ključno pitanje ekonomske politike za sljedeću godinu i do kraja ovog desetljeća glasi: koristi li se ovo povoljno ekonomsko razdoblje dovoljno dobro u cilju otklanjanja kroničnih slabosti hrvatskog gospodarstva? Pitanje je osobito aktualno u svjetlu donošenja Eurostrategije Vlade i HNB-a - plana ulaska u Europski tečajni mehanizam do 2020. i uvođenja eura u prvoj polovici sljedećeg desetljeća, što bankarski sektor snažno podržava. Smanjenje regulatornih troškova vezano uz ovaj program omogućit će niže kamatne stope od onih koje bi prevladavale da Hrvatska ostane izvan mehanizma.

Ekonomisti banaka u 2018. očekuju u prosjeku rast malo sporiji od 3 posto; prosjek je na 2,8 posto. I dalje zaostajemo u rastu za drugim državama članicama iz Nove Europe. Da bismo to promijenili, moramo ubrzati reforme institucija, restrukturirati i privatizirati državna poduzeća, poboljšati tržište rada te obrazovni sustav, jače se integrirati u gospodarstvo euro područja (osobito u industrijske lance vrijednosti) te bolje poticati izravna strana ulaganja.

Težnja uvođenju eura je prigoda da se aktualiziraju problemi strukturnih slabosti i stvori veći fiskalni manevarski prostor ambicioznijim programom smanjenja javnog duga na oko 60% u dogledno vrijeme. Banke su u svakom slučaju dovoljno kapitalizirane i likvidne da mogu podržati i brži rast od ovoga koji sada bilježimo, ali ga same, bez podrške boljih ekonomskih politika, ne mogu pokrenuti.  Ta viša razina kapitala trenutno omogućuje bankama da mogu podnijeti neočekivane gubitke, poput dodatnih rezervacija za plasmane u sustav Agrokora i komercijalno povezanim poduzećima, a da pritom prosječna razina kapitaliziranosti kod banaka ne padne ispod minimalne razine propisane od HNB-a.

Uz izazov kako iskoristiti prilike za jači kreditni rast, za banke u Hrvatskoj će i biti važno poslovati pod manjim teretom ukupne regulative. Uskoro ih očekuje primjena PSD2 koja će liberalizirati cijelo europsko financijsko tržište kao i primjenu GDPR-a. Kako smo dio EU tržišta, zagovaramo primjenu EU regulative sa što manje lokalnih specifičnosti, kada za njih ne postoji dobar razlog, jer korist od toga imaju naši klijenti - ako će posredovanje biti jeftinije, i kamatne će marže biti manje. Sada je prilika iskoristiti i primjenu novog standarda IFRS9 da se umanje nepotrebni lokalni troškovi.  

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle 

Ericsson Nikola Tesla, kao pridružena kompanija korporaciji Ericsson i lider u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, nastavit će svoju aktivnu ulogu u globalnim procesima razvoja i implementacije suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija za potrebe Industrije 4.0.  Vjerujemo da smo jedan od značajnih pokretača pozitivnih promjena i transformacije hrvatskog društva, a na tom putu nećemo posustati ni u godini koja je pred nama. Strategija Ericssona Nikole Tesle usmjerena je na daljnje snaženje pozicije na svim našim tržištima, proširenje baze kupaca, dobivanje novih odgovornosti te razvoj i ponudu inovativnih rješenja, proizvoda i usluga. Svoj razvoj temeljimo na tehnološkom liderstvu, razvoju novih poslovnih modela, stjecanju novih znanja i vještina te daljnjem razvoju inovativne organizacijske kulture.

Nastavit ćemo stalnu prilagodbu tehnološkim i tržišnim uvjetima, uključujući upravljanje rizicima. Ericsson Nikola Tesla Grupu čini preko 3000 zaposlenika, a samo u našem Razvojno-istraživačkom centru radi preko 1200 stručnjaka te smo najveći razvojno-istraživački centar u Hrvatskoj s daljnjim potencijalom rasta. Godina 2017. bila je izuzetno zahtjevna godina te ćemo zahvaljujući izuzetnom radu naših zaposlenika realizirati stabilne poslovne rezultate. To je godina u kojoj smo dodatno usvojili i razvijali strateška znanja te osnaženi i s optimizmom gledamo na poslovnu 2018. godinu.

Ograničeni rast hrvatskog gospodarstva i stagniranje Hrvatske na ovogodišnjoj globalnoj ljestvici konkurentnosti posljedica je sporog provođenja reformi u ključnim područjima, posebice, obrazovanja, infrastrukture i financiranja inovacija. Pojednostavljenjem administrativnih procedura, jačanjem pravne sigurnost i smanjenjem neporeznih davanja državna bi administracija značajno pomogla u poboljšavanju poslovne klime. Hrvatska treba državne politike koje će poticati transfer tehnologija i znanja. S razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava, potrebno je ojačati tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju novih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti koji imaju karakteristike koje su tražene na globalnom tržištu. Izvoz je ključna sastavnica hrvatskog gospodarstva na kojoj se treba temeljiti naš gospodarski razvoj. Izvoznicima za jačanje konkurentnosti treba stabilan zakonodavni okvir, obrazovana radna snaga, dobra prometna povezanost, povoljni izvori financiranja te učinkovita javna uprava koja prati njihovo poslovanje i može promptno odgovarati njihovim potrebama.

Ključne mjere jačanja konkurentnosti nacionalne ekonomije odnose se prije svega na unaprjeđenje poslovnog okruženja bez čega nema održivog gospodarskog rasta. Hrvatskoj nužno treba demografska revitalizacija, a za to je najbolji lijek gospodarski rast. Moramo stvoriti ozračje u kojem će mladi ljudi bez poteškoća moći ovdje u Hrvatskoj razvijati svoju poslovnu karijeru i uspješno organizirati svoj privatni život. Naš razvoj moramo temeljiti na radnim mjestima visoke dodane vrijednosti, kao i korištenju svih potencijala koje pruža digitalna transformacija.

Zoran Stanković, potpredsjednik Grupe za Financije u Atlantic Grupi

U Atlantic Grupi očekujemo nastavak rasta prihoda i profitabilnosti nakon što smo za 2017. upravo objavili poboljšana očekivanja u pogledu profitabilnosti (EBITDA viši 9,6 posto u odnosu na 2016. i 12,1 posto viši EBIT) te niži očekivani trošak kamata, uz najavljene prihode od 5,3 milijarde kuna što predstavlja rast od 3,8 posto u odnosu na 2016. godinu. Pozitivna očekivanja za 2018. zasnivamo na rastu vlastitih i brendova vanjskih principala, a uz organski rast očekujemo i ugovore s novim principalima, te ćemo svaki rast pratiti odgovarajućom kontrolom rizika i troškova. Treba naglasiti da su navedeni rezultati ostvareni unatoč krizi s kojom je suočen koncern Agrokor, čije je maloprodajno poslovanje naš najveći pojedinačni kupac. Na rast prehrambenog sektora u idućoj godini nedvojbeno će utjecati način na koji će se nastaviti rješavati pitanje Agrokora kao sustava i budućnost njegovih operativnih kompanija, vodeći računa o tome da se te kompanije očuvaju uz istovremenu brigu da se dobavljačima Agrokora u najvećoj mogućoj mjeri omogući normalan nastavak poslovanja.

Vjerujemo da će do rasta gospodarstva doći, uglavnom na krilima privatnog sektora i turizma, a vjerujemo i u nastavak snažnog rasta IT sektora. Najveći rizici su tradicionalna naslonjenost na turističku djelatnost do ovisnosti, prevelika državna potrošnja bez naznake većih promjena u skoroj budućnosti i premala ulaganja u znanost i obrazovanje kao osnovicu budućeg razvoja. Svi ovi rizici umanjit će se ako faktore rasta budemo sagledavali na strukturiran način, brinući se o dugoročnom razvoju i budućim generacijama. Naredna godina nudi nezamjenjivu priliku državi da, u svjetlu povećanih poreznih prihoda i započete fiskalne konsolidacije, napokon započne s ozbiljnim strukturnim reformama, kako bi oživjeli tržište rada i olakšali privatno poduzetništvo, koje je temelj gospodarskog oporavka.

Sabina Škrtić, članica uprave Energia naturalis grupe (ENNA), vlasnika PPD-a:

Tijekom 2018. godine ENNA i njezina najjača grupacija PPD provodit će niz internih promjena u cilju uspostavljanja korporativnog upravljanja i jačanja organizacijskih kapaciteta za podršku trenutnom poslovnom volumenu.  Posebno ćemo biti posvećeni razvoju projekata u segmentu logistike i energetske infrastrukture koji predstavljaju realizaciju naše strategije diversifikacije. Kroz strateške aktivnosti usmjerene konsolidaciji tijekom 2018.  želimo zadržati i ojačati poziciju regionalne kompanije u energetici i logistici.

Očekivanja u 2018. godini ponajviše se kreću u segmentu nastavka konsolidiranja zakonskih okvira te u nastavku smanjivanja administrativnog i poreznog opterećenja gospodarstva. Pokretanje investicijskog ciklusa i stvaranje pametnog okvira za ulaganje u energetski sektor prepoznajemo kao potencijalni zamašnjak razvoja u 2018-oj godini. Nedostatak odlučnog djelovanja u kreiranju jasnog i poticajnih regulatornog okvira uvijek generira neupravljive rizike za ukupno gospodarstvo.