Vladin prijedlog strategije pametne specijalizacije za razdoblje od 2016. do 2020. sadrži čarobnu formulu pomoću koje bi se trebalo transformirati hrvatskog gospodarstvo i povećati njegova konkurentnost.

Strategija se bazira na okupljanju kritične mase istraživača u znanstvenim institucijama i gospodarstvu koji bi trebali zajednički raditi na istraživanju i razvoju s ciljem postizanja istraživačke izvrsnosti i njihove komercijalizacije.

Orešković: Hrvati su dobri inovatori, ali zaostajemo u primjeni

'Svjesni smo značaja i uloge znanosti, istraživanja i razvoja, tehnološkog napretka i inovacija i tome namjeravamo posvetiti osobitu pažnju', rekao je predsjednik Vlade Tihomir Orešković govoreći prošloga tjedna o pametnoj specijalizaciji na konferenciji o inovacijama u Dubrovniku.

Naglasio je kako Hrvatska ima dugu tradiciju inovacija, ali ipak zaostaje za usporednim zemljama po ulaganjima u istraživanje i razvoj. Mnogi su razlozi za ovo zabrinjavajuće zaostajanje, rekao je premijer Orešković navodeći, između ostaloga, manjak investicija i nedovoljan fokus na inovacije u fazi primjene. 'Hrvati su dobri inovatori, ali tamo gdje zapinje je primjena inovacija u proizvodnim procesima, transformacija dobre ideje u proizvod, u tržišni uspjeh.'

Upravo bi strategija pametne specijalizacije trebala ispraviti propuste i pridonijeti tomu da se postojeći istraživački kapaciteti puno bolje iskoriste na dobrobit gospodarstva.

Pet područja s najvećim potencijalom

U strategiji su odabrana tematska područja koja su definirana na temelju snaga i potencijala za istraživanje, razvoj i inovacije s naglaskom na izvoznu orijentiranost. To su: zdravlje i kvaliteta života, energija i održiv okoliš, transport i mobilnost, sigurnost te hrana i bioekonomija.

Ta područja nisu sektori ni tehnologije već područja na koja se mogu aplicirati aktivnosti istraživanja i razvoja, što je nov koncept razvoja u kojem se jače povezuju istraživački potencijali i ekonomija.

U okviru tih područja nalaze se i gospodarski sektori koji imaju snažne komparativne prednosti poput farmaceutske industrije, elektroindustrije, proizvodnje strojeva i uređaja, proizvodnje motornih vozila, metalne industrije, prehrambene industrije i ICT industrije.

Trenutačno su financijski najjača istraživačko-razvojna područja biotehnologija i farmaceutika koje s ICT industrijom realiziraju više od 80 posto svih poslovnih rashoda za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj, jasno signalizirajući koji tehnološki sektori imaju najveći potencijal.

Što pametna specijalizacija znači za farmaceutiku i biotehnologiju?

Provjerili smo kako bi pametna specijalizacija trebala ojačati farmaceutsku i biotehnološku industriju, sektore sa snažnim izvoznim potencijalom u kojima je već dosta učinjeno na podizanju konkurentnosti.

U strategiji se ističe da farmaceutski sektor odlikuje relativno mala skupina velikih tvrtaka koje predstavljaju značajan udio godišnjeg prometa i izvoza. To su Pliva, Belupo, Jadran galenski laboratorij i Genera, tvrtke koje imaju dominantan položaj na tržištu i ubrajaju se u vodeće generičke i OTC tvrtke u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Milka Kosanović, koordinatorica Hrvatske udruge poslodavaca za farmaceutsku industriju boji se da će Strategija pametne specijalizacije kao mnoge druge državne strategije ostati mrtvo slovo na papiru. 'Nama strategija ništa ne znači na papiru ako ona nije provedena stvarnosti. Najbolji je primjer industrijska strategija donesena 2014. u kojoj je farmaceutska industrija označena kao jedan od pokretača gospodarstva. Međutim, u stvarnosti se nije ništa promijenilo. Zakonodavni je okvir i dalje nepoticajan, a državne politike ne omogućavaju da se oslobodi puni potencijal te industrije', tvrdi Kosanović.

Najveći je problem, ističe Kosanović, to što ulaganja u istraživanje i razvoj nisu na pravi način prepoznata i valorizirana kao ulaganja u temeljni kapital.

Među jakim stranama farmaceutske i biotehnološke industrije u Hrvatskoj ističe se tradicionalno priznata stručnost u istraživanju i u industrijskoj primjeni, dobar sustav visokog obrazovanja, dostupnost potencijalnih zaposlenika s visokim stupnjem obrazovanja i kvalificirana radna snaga, relativno niske plaće stručnjaka iz područja biotehnologije u usporedbi s konkurentnim zemljama, stručna i relativno jeftina radna snaga i dobri uvjeti života atraktivni za strana ulaganja, kritična masa istraživača i drugih potrebnih resursa za obavljanje gospodarskih aktivnosti te primjena visokih tehnologija.

Kosanović: Farmaceutska industrija u istraživanje i razvoj ulaže 5,2 milijarde kuna

Ukupno gledano, Hrvatska ima uspješna poduzeća u ovoj industriji, što se može vidjeti kroz visoku razinu vlastitih istraživanja, gotovih oblika doziranja i aktivnih farmaceutskih supstanci. Također, podaci o priznatim patentima upućuju na to da Hrvatska ima snage u zdravstvenoj industriji.

Kosanović ističe da tvrtke iz farmaceutske industrije u istraživanje i razvoj ulažu do 12 posto godišnje prihoda što čini ukupno 5,2 milijarde kuna. 'Zbog toga je hrvatska farmaceutska industrija vrlo konkurentna na svjetskim tržištima', kaže Kosanović.

Jasno definirani procesi upravljanja istraživanjem i projektima, fokus na usko specijalizirana područja, korištenje najmodernijih tehnologija i znanstvenih metoda te sustavna zaštita prava intelektualnog vlasništva osnovne su komponente istraživačko-razvojnih strategija hrvatskih farmaceutskih tvrtaka.

Potencijal ima i nekoliko malih tvrtaka osnovanih u biofarmaceutskom sektoru kao posljedica procesa transfera tehnologije s hrvatskih sveučilišta.

Bolje povezati znanost i industriju

Kako bi zdravstvena industrija u Hrvatskoj bila još konkurentnija na svjetskom tržištu, bitno je unapređenje suradnje znanosti i farmaceutske industrije. Strategija izdvaja nekoliko jakih znanstvenih organizacija s međunarodnom reputacijom. Radi se o istraživačkim grupama na Medicinskom fakultetu i Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, Institutu Ruđer Bošković, Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu (Medils), Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (Zagreb), Veterinarskom institutu u Zagrebu te Medicinskim fakultetima na sveučilištima u Rijeci, Splitu i Osijeku.

S privatnim sektorom ove institucije zapošljavaju više od 1.000 znanstvenika uključenih u istraživanje i razvoj.

Provedbi novih inicijativa hrvatskog zdravstva u području razvoja biotehnologije i farmaceutike trebao bi pridonijeti i nedavno izgrađeni BIOCentar u Zagrebu.

Marina Pulišić, predsjednica Izvršnog odbora HUP-ove Udruge proizvođača lijekova kaže da naša industrija kontinuirano surađuje sa akademskom zajednicom, ali ističe da postoji doata prostora za napredak. 'Potreban je strateški zaokret znanstvenih institucija s pozicija čiste znanosti na primjenjenju. Naravno, i njihovo otvaranje gospodarstvu u cijelini. Odličan primjer za to je nedavno povezivanje PMF-a i Plive na pokretanju start-upa', poručuje Pulišić.

Pulišić: Treba unaprijediti obrazovanje

Strategija pametne specijalizacije podrazumijeva i usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. U farmaceutskoj industriji zadovoljni su postojećim obrazovnim institucijama, ali i tu vide prostor za napredak. 'Mi imamo kvalitetnu suradnju s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu i svi kadrovi koji izađu iz tih fakulteta nalaze mjesto u kompanijama', naglašava Kosanović.

Pulišić upozorava na nedaekvatnost nastavnih programa za potrebe visokotehnoloških industrija koje se brzo mijenjaju. 'Farmaceutska industrija po svojoj prirodi je visokotehnološka industrija te stoga imamo potrebu za kadrovima koji su obrazovani za vrijeme koje dolazi. Nažalost, u ovom trenutku obrazovni sustav producira kadrove za koje je potrebno izdvojiti vrijeme i resurse u našim kompanijama kako bismo ih doeducirali i uklopili u naš high-tech sustav rada', naglašava Pulišić.

Za realizaciju Strategije pametne specijalizacije Europska unija osigurala je značajna sredstva koje će trebati povući iz EU fondova. 'Hrvatska sada ima pristup nepovratnim sredstvima iz ESI fondova namijenjenih toj svrsi i to u iznosu od 665 milijuna eura iz Operativnog fonda za koheziju i konkurentnost', napominje Pulišić, ističući potrebu za jednostavnijim načinom prijave i provjere podataka, uz izvornost i inovativnost kao ključne kriterije procjene prilikom odluke o distribuciji sredstava.