UKRCAJ PRED ISKRCAJ

Što je to roll up kredit, zadnja slamka spasa za Agrokor?

30.05.2017 u 15:11

Bionic
Reading

Maksim Poletajev, drugi čovjek Sberbanka, u ponedjeljak se sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem i državnim povjerenikom za Agrokor Antom Ramljakom kako bi raspravio sudbinu tog koncerna. Od sastanka se očekivalo puno, a Poletajev je rekao da sve ovisi o 'razini suradnje'. Ramljak i Plenković građanima su kao spasonosnu opciju predstavili roll up kreditiranje, što je zapravo kićeni izraz za kredit kojom se banku ili druge investitore moli da ubace nešto novca

Ramljak je pojasnio da 'roll up' znači da će se za jednu kunu novog kredita Agrokoru priznati jedna kuna ili nešto manje starog duga koji će se moći prenijeti u prvenstvo naplate (senioritet). Izraz koji je zbunio mnoge, u lex Agrokor spominje se u Članku 39., gdje u stavcima 1 i 3 stoji da izvanredni povjerenik može uzeti novi kredit kako bi osigurao nastavak poslovanja i kako će se takav vjerovnik smatrati vjerovnikom s pravom prednosti u slučaju otvaranja stečaja ili bilo kojeg drugog postupka nakon što završi Ramljakov mandat.

Andrej Grubišić, financijski stručnjak i vlasnik konzultantske kuće Grubišić i partneri, za tportal je pojasnio kako se Hrvatska prvi put susreće sa situacijom kada Zakon pokušava propisati senioritet u naplati jer to u Stečajnom zakonu ne postoji.

'Neovisno o pisanju nekog Zakona, dužnik i vjerovnik se mogu dogovoriti o modelu kreditiranja tvrtke. U slučaju roll upa bi to značilo da jedna banka kaže tvrtki u problemima: Mi ćemo vam dati novi kredit i potaknuti druge banke da vas krenu spašavati. Ako druge banke kažu da ih je strah, mi ćemo dati novac, ali ako stvari krenu po zlu, mi ćemo prvi naplatiti stari i novi dug. To je zapravo poticanje drugih da sudjeluju u spašavanju, ali ako nitko ne pristane, banka koja je uložila ima pravo na prvenstvo naplate', rekao je Grubišić.

Što se primjene te vrste kreditiranja u Hrvatskoj tiče, Grubišić kaže da smo u situaciji gdje ne postoji dugogodišnja praksa iz koje bi se izvlačili zaključci kako su postupali kreditori, a kakva je bila sudska praksa. Grubišić dodaje da bi se u praksi mogli naći primjeri roll-upa, ali pod nekim drugim imenima: 'Ako se netko želi zaštiti senioritetom, to se može nazvati kako god hoćete.'

Izvor dobro upućen u odnose banaka i Agrokora, koji je želio ostati anoniman, za tportal pojašnjava: 'Roll up se rijetko koristi u Europi, to je primarno američki alat. Tamo ima puno raznih fondova kojima je taj model jako interesantan. Kroz njega se za jedinicu novog duga, pred stečajnim vijećem ili upravom može priznati jedinica starog duga. Kako su fondovi skupine investitora, oni mogu špekulirati. To rade tako da na tržištu kupe stari dug za 10 ili 20 posto njegove vrijednosti i čekaju da firma ode u stečaj, predstečaj ili sličan postupak i kažu: sad ćemo vam dati sto jedinica novog duga, ali imamo i sto jedinica starog duga i očekujemo da će nam restrukturirana tvrtka ili nova tvrtka isplatiti naših 200 jedinica duga.'

'Kako su Amerikanci inače spremni na sve, to je krenulo odande, ali u Europi to nije slučaj jer su banke, primjerice, u slučaju Agrokora već dale sto jedinica duga, a i ako daju sto novih, priznat će mu se 200 jedinica duga, ali za razliku od fondova, nemaju priliku za zaradu ozbiljnog novca. Taj model je našim bankama donekle prihvatljiv jer su već dale prvi kredit od 80 milijuna eura te kroz lex Agrokor imaju mogućnost aktivirati opciju roll upa', dodaje naš sugovornik te upozorava kako je ključni problem što nitko, pa ni povjerenik Ante Ramljak, ne zna koliko će kredita moći vratiti 'novi Agrokor'.

Sastanak premijera Andreja Plenkovića s ključnim dobavljačima Agrokora
  • Sastanak premijera Andreja Plenkovića s ključnim dobavljačima Agrokora
  • Sastanak premijera Andreja Plenkovića s ključnim dobavljačima Agrokora
  • Sastanak premijera Andreja Plenkovića s ključnim dobavljačima Agrokora
  • Sastanak premijera Andreja Plenkovića s ključnim dobavljačima Agrokora
  • Sastanak premijera Andreja Plenkovića s ključnim dobavljačima Agrokora
Sastanak premijera Plenkovića s ključnim dobavljačima Agrokora u travnju ove godine Izvor: Pixsell / Autor: Igor Šoban

Na tržištu se šuška da bi EBITDA – iznos novca koji ostaje kompaniji prije kamata, poreza i amortizacije, restrukturiranog, novog Agrokora, mogao iznositi oko 200 milijuna eura. Ivica Todorić se ne tako davno hvalio da je EBITDA Agrokora oko 500 milijuna eura, što znači da se taj iznos u kratko vrijeme strmoglavio s 500 na 200 milijuna eura te vjerojatno i dalje pada.

Ako je trenutni i vjerojatno padajući EBITDA 200 milijuna eura, upozorava sugovornik, Agrokor bi novim kreditom od 220 milijuna eura iskoristio gotovo sav kreditni potencijal, jer se već zadužio za 80 milijuna eura. 'Sve iznad toga postaje visokorizično i neće se moći vratiti. Ramljak griješi jer ne restrukturira koncern. On ne smije stajati na mjestu, a čini mi se da sve ide u tom smjeru jer se sve radi u nekoj velikoj tajnosti', zaključuje naš sugovornik.

Izvor iz bankarskih krugova potvrđuje nam da se roll up u toj situaciji nudi jer nitko ne želi ući u Agrokor s novim kreditima. 'Čim je otišao Antonio Alvarez Treći, splasnuo mi je optimizam jer je on bio neovisan od domaće politike, a imao je fokus na restrukturiranje i što je najvažnije financije. Roll upom bi se bankama dodijelio senioritet i motiviralo bi ih se da 'spase' nešto starih potraživanja', kaže naš izvor i zaključuje kako je povratak Mercatora u Bosnu i Hercegovinu zapravo početak prodaje dijelova koncerna.   

'Mercator je jedini neopterećen dugovima i sada na njega pokušavaju prebaciti čim više imovine kako bi se prodao nekome u okruženju', pretpostavlja se na tržištu. Može se pretpostaviti da izvanredna uprava Agrokora u startu nije računala s opcijom roll up kreditiranja, no kako su se našli pod velikim pritiskom dobavljača, svaka mogućnost za privlačenje svježeg kapitala postaje dobrodošla, pogotovo ako je u operativnom i financijskom restrukturiranju došlo do zastoja. 

Maksim Poletaev, potpredsjednik Sberbanka, nakon sastanka u Vladi
  • Maksim Poletaev, potpredsjednik Sberbanka, nakon sastanka u Vladi
  • Maksim Poletaev, potpredsjednik Sberbanka, nakon sastanka u Vladi
  • Maksim Poletaev, potpredsjednik Sberbanka, nakon sastanka u Vladi
  • Maksim Poletaev, potpredsjednik Sberbanka, nakon sastanka u Vladi
  • Maksim Poletaev, potpredsjednik Sberbanka, nakon sastanka u Vladi
    +4
Maksim Poletaev, potpredsjednik Sberbanka, nakon sastanka u Vladi Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Na tom je tragu i 4. stavak 39. članka lex Agrokora koji govori da se svi roll up krediti uzeti za vrijeme Ramljakove uprave, neće smatrati uzetima prije početka stečaja ili nekog drugog postupka, što kreditore de facto stavlja u bolji položaj u odnosu na dobavljače.