Stanje u zemlji Čačić je ocijenio vrlo teškim, a trendove katastrofalnima, zbog čega nam je gospodarstvo u slobodnom padu, a mi intenzivno propadamo. Zato nam agencije javno prijete snižavanjem kreditnog rejtinga u kategoriju 'smeća'. Nelikvidnost od 40 milijardi kuna goruća je tema, jer država ne plaća tvrtkama, one si ne plaćaju međusobno, niti plaćaju državi, zatezne kamate se gomilaju i dolazi do zakrečenja financijskih tokova. Blokirano je oko dvije trećine ukupnog novca u opticaju i to je neizdrživo.

'Već u prvom polugodištu moramo razbiti nelikvidnost i do kraja 2012. uspostaviti normalni protok novca', optimističan je Čačić koji stanje uspoređuje s onim iz 2000. godine.

'Tada je nelikvidnost bila 26 milijardi, situacija je bila slična s obzirom na tada niži BDP i državni proračun, ali struktura nelikvidnosti danas je drugačija. Onda je država dugovala 9,6 milijardi kuna, pa kada je platila svoj dug, nelikvidnost je kroz multiplikativni učinak bila više-manje riješena. Danas je država po mome sudu dužna između tri i pet milijardi i plaćanjem toga duga razriješit će se 10-12 milijardi kuna dugovanja, ali ostat će izgubljenih 160.000 radnih mjesta u realnom sektoru, a nezaposlenost u javnom sektoru pada.'

Nema božićnica u javnom sektoru

Budući potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i investicije ogorčen je što zaposlenici u javnom sektoru, uza svu sigurnost radnih mjesta i pristojnih plaća još traže i božićnice dok se realna privreda bori za puko preživljavanje, za pola plaće ili barem neto plaću…

'Ako odradimo sve kako očekujem, naš bi rast sljedeće godine trebao biti između jedan i dva posto, što je značajno drukčije od prognoza analitičara. To bi bilo prvi put u zadnjih sedam-osam godina da nam rezultat bude bolji od prognoza, a to nije malo! Bio bi to kopernikanski obrat i uvjeren sam da s jednom novom energijom i optimizmom mi za to imamo snage.'

Korupcija povezana s neuređenim imovinsko-pravnim odnosima i sporošću administracije i izdavanja dozvola, netransparentan sustav javne nabave, nesigurnost u uvjetima investiranja, stalna promjena propisa i neizvjesnost oko trošarina, poreznih uvjeta te različite interpretacije propisa u pojedinim poreznim upravama kao primjer nereda u sustavu, prostor je koji ovisi izravno o funkcioniranju vlasti.

'Naši parametri su jako loši, još uvijek nisu najgori, ali nam je trend najgori. Zadnjih nekoliko godina rapidno propadamo i zato nam agencije javno prijete snižavanjem kreditnog rejtinga. Vlada to može spriječiti jedino ako presiječe i kaže da u javnom sektoru više ništa novo ne možemo platiti. Moramo iskoristiti postojeće resurse, a nesposobne i one koji ne rade – van iz javne uprave! Mogu sindikati prijetiti čime god hoće, ali država to ne može izdržati jer ćemo propasti svi zajedno.'

Čačić je svjestan kako se Ugovor s Vatikanom može mijenjati, što je i utvrđeno ugovorom. MMF nam pak može biti jamac da će stvari ići u dobrom smjeru, čime će cijena kreditiranja pada sa sedam ili osam posto na četiri ili pet posto. A budući da je nama svakih jedan posto 500 milijuna eura, a dva posto je dakle milijardu eura, to nam je polovica ovogodišnjeg deficita. Nama nije nužan aranžman s MMF-om, nego ta institucija ima različitu skalu odnosa i postoji forma preporuke koju nam može dati, a što će kod kreditora značiti povratak povjerenja, smatra Čačić.

HGK će raditi za državu

Javna poduzeća treba dati u koncesiju uz određene uvjete. 'Kapital je pozvan i zainteresirani smo da mirovinski fondovi ulože naš novac, uz regulaciju svih parametara. Državne monopoliste, koji su sada problem, treba pretvoriti u uspješne tvrtke i restrukturirati ih, promijeniti sustav upravljanja, poslati ih na tržište i dati im jasne zadatke', ističe Čačić i navodi primjer Hrvatske gospodarske komore (HGK) koji će racionalizirati i smanjiti im proračun za 30 posto te ih angažirati za potrebe gospodarstva.

Dio ponude morat će dati na tržište, a dio posla pripremat će i odrađivati za državu, posebno u gospodarskoj diplomaciji i pripremi za izvoz. 'Sve europske države u proteklih su nekoliko godina korigirale PDV, pa ćemo morati i mi. Ali nećemo povećavati porezno opterećenje, jer to ne možemo podnijeti, nego ćemo ga preraspodijeliti. Ako negdje dođe do povećanja poreza, na drugoj strani – na proizvodu i radu – u realnom sektoru mora doći do olakšica. Najveći financijski projekti bit će u energetici, najveći po učincima za zapošljavanje bit će u turizmu, oni koji su orijentirani na EU fondove primarno su u željezničkoj infrastrukturi i lukama, posebno u luci Rijeka te u sektoru prehrambenog kompleksa, navodnjavanja i ekologije. Trebat će nam barem godina dana da te projekte pokrenemo, realiziramo, provedemo natječaj i apliciramo za sredstva i na kraju ćemo postići sličan rast BDP-a kao u graditeljstvu. Naši projekti već ove godine moraju biti u EU fondovima', ističe Radimir Čačić.

Kao što su najavljivali i u predizbornoj kampanji, Pelješki most 'pada u vodu', kanal Dunav - Sava je 'klasična politička demagogija o kojoj se svaki put prije izbora brblja, a ništa se još nije napravilo, nema ni projekta ni ideje'.

O kreditu CO-a Coningu

Čačić se osvrnuo i na novinarske prozivke zbog kredita što ga je Coning, tvrtka koju je davno osnovao, dobila kredit od državnog Croatia osiguranja rekavši kako se njegov poduzetnički background uvijek pokušavao iskoristiti za izjednačavanje odgovornosti s kriminalcima iz suprotnog političkog tabora. Tako je ustvrdio da se kod predsjednika Josipovića, prigodom svečane dodjele mandata njihovoj koaliciji i Zoranu Milanoviću za sastavljanje vlade, jedino pitanje koje se nije odnosilo na preuzimanje vlasti bilo ono vezano uz kredit što ga je prije izbora dobio Coning 'koji je osnovao prije 40 godina i zadnjih 15 godina nije ni u upravnoj, ni u vlasničkoj strukturi, a koji je sumnjiv samom činjenicom što je izdavač kredita državna tvrtka', objasnivši dodaje:

'Što je u stvari pitanje, da direktori u Croatia osiguranju na taj način kupuju sljedeći mandat, jer je kredit dobila tvrtka koju sam ja osnovao, suspektno je što je ona uopće poslovala, pa se to može povezati s nekom korišću koju bih mogao imati netko u CO-u. Ni prvi ni zadnji kredit, bilo ih je stotine, a nadam se da će ih ti ljudi imati još stotine, uz osiguranje bankovnom garancijom koja je 25 puta vrjednija od vrijednosti kredita… Mi imamo strast sami sebe destruirati, prljati, ne prepoznajemo što je kompetentna i poštena vlada, a što nesposobna i ogrezla u kriminalu. Mi bismo kroz medije silno željeli da sve to bude isto, prljavo i nesposobno. Razumijem i drago mi je, svjestan sam da su građani puno pametniji, politički zreliji i odgovorniji od onoga što mediji nastoje učiniti. Srećom, ali zbog nužne pozitivne energije i atmosfere koju vlada treba za sutra, bilo bi dobro da i mediji počnu čišćenje unutar sebe', sugerira Čačić, budući potpredsjednik Vlade.