Prema podacima iz financijskog izvješća, objavljenog 4. srpnja, Hrvatska narodna banka ostvarila je gubitak od 2,55 milijardi kuna, što je rezultiralo smanjenjem kapitala sa 16,6 na 14,2 milijarde kuna. Glavni uzrok enormnog gubitka HNB-a su negativne tečajne razlike od 2,66 milijardi kuna.

Kada se isključi negativni utjecaj tečajnih razlika, HNB je lani ostvario dobit od 104,5 milijuna kuna. Najvažniji izbor prihoda središnje banke su kamate na kojima je zaradila 525,2 milijuna kuna. Negativan rezultat od 116,8 milijuna kuna ostvaren je na trgovini vrijednosnim papirima. I godinu ranije na trgovini vrijednosnim papirima ostvaren je gubitak, ali je on bio znatno manji (23,6 milijuna kuna).

Troškovi poslovanja lani su porasli 6,1 posto, pri čemu su najviše povećani materijalni i administrativni troškovi te troškovi izrade novčanica i kovanog novca.

Trebamo li biti zabrinuti zbog iskazanog gubitka HNB-a, pitali smo analitičara Damira Novotnyja.

On smatra da se ništa dramatično nije dogodilo te da ni u kojem slučaju nije ugrožena financijska stabilnost središnje banke.

'Treba reći da su se ovakve stvari događale i ranije. To su virtualni gubici jer su iskazane negativne knjigovodstvene razlike u vrijednosti deviznih pričuva. Zbog rasta vrijednosti kune došlo je do promjene iskazane vrijednosti pričuva u kunama i negativnih razlika', pojašnjava Novotny.

Pritom napominje da su u ranijim razdobljima često iskazivane pozitivne razlike te da je proračun imao koristi od poslovanja HNB-a. 'U svakom slučaju, devizne pričuve nisu ugrožene. One nikad nisu bile veće i njima se, po mojim saznanjima, dobro upravlja', ističe Novotny.

Inače, međunarodne pričuve HNB-a krajem prošle godine iznosile su 15,7 milijardi eura i bile su 16,2 posto više nego krajem 2016. godine. Najvećim dijelom (83,2 posto) sastojale su se od financijskih instrumenata nominiranih u euru, a manjim dijelom (14,5 posto) u dolaru i drugim valutama (2,3 posto).

U izvješću HNB-a napominje se da je zbog činjenice da se međunarodne pričuve sastoje od imovine u stranoj valuti, dok je najveći dio obveza nominiran u kunama, središnja banka izložena valutnom riziku, a tečajne razlike izravno utječu na konačni rezultat.

'Kako je u 2017. euro zamjetno ojačao u odnosu na američki dolar, a zabilježeno je i jačanje kune u odnosu na euro, došlo je do umanjenja kunskog iskaza međunarodnih pričuva, a negativne nerealizirane tečajne razlike iznosile su 2.641 milijun kuna. To je odredilo i ukupni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a koji je u 2017. iznosio 2.554 milijuna kuna, što je prvi zabilježeni negativan rezultat još od 2003. godine', pojašnjavaju iz HNB-a.

U izvješću se napominje da bi tečajni gubitak u 2017. bio ostvaren i da su međunarodne pričuve HNB-a bile uložene u bilo koju drugu svjetsku rezervnu valutu jer je u protekloj godini kuna ojačala u odnosu na sve svjetske rezervne valute, što je zapravo bilo posljedica zamjetnog jačanja eura u odnosu na te iste valute.

'U usporedbi s drugim zemljama EU-a, dostupna godišnja izvješća pokazuju kako su zbog jačanja eura u 2017. gotovo sve središnje banke zabilježile negativne tečajne razlike. Pritom su njihove negativne tečajne razlike relativno bile višestruko veće u odnosu na one koje je zabilježio HNB', zaključuje se u izvješću.

Nerealizirane tečajne razlike bit će pokrivene iz općih pričuva HNB-a, koje su s krajem 2016. iznosile 13,8 milijardi kuna i većinom su formirane od pozitivnih tečajnih razlika u prethodnim godinama te između ostaloga upravo služe kao zaštitni sloj za pokrivanje valutnog rizika i očuvanje temeljnog kapitala HNB-a.

Negativne rezultate središnje banke osjetit će državni proračun, koji će ove godine ostati bez očekivanih prihoda od raspodjele dobiti. Podsjetimo, lani je HNB u državni proračun uplatio 33,7 milijuna kuna, a godinu ranije 483 milijuna kuna.