Vlada je donijela odluku o pokretanju projekta proširenja terminala za ukapljeni plin (LNG) u Omišlju na otoku Krku. Energetski stručnjaci smatraju to trenutno najvažnijim hrvatskim, ali i regionalnim energetskim pothvatom. Ponajprije zato što će se time smanjiti ovisnost država jugoistočne i središnje Europe o uvozu plina iz Rusije. Postavlja se, međutim, pitanje što će to značiti za domaće potrošače. Hoće li se zbog proširenja terminala smanjiti cijene plina, čiji rast posebno teško pogađa hrvatsko gospodarstvo?
Ukupna vrijednost ulaganja dosegnut će 180 milijuna eura. Od toga će se 25 milijuna uložiti u samo proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 milijuna eura u proširenje plinovodne mreže, odnosno izgradnju plinovoda Zlobin - Bosiljevo. Za financiranje projekta koristit će se europski novac, uz podršku sredstava iz državnog proračuna.
Očekuje se da će za povećanje terminala trebati godinu i pol dana.
vezane vijesti
![[EKSKLUZIVNO] Obišli smo LNG terminal na Krku: Čuva ga policija, u pripravnosti i vojska. Sve je rasprodano do 2027.!](/media/thumbnail/500x300/1663727.jpeg?cropId=0)
'Radi se o strateškoj odluci jer udvostručujemo kapacitete LNG terminala na otoku Krku, a ide se i u izgradnju novog plinovoda, sve kako bi se pojačala sigurnost opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj, ali i kako bi se pozicionirali kao lider u novoj raspodjeli karata kada govorimo o energetici u ovom dijelu Europe', izjavio je na sjednici vlade ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Što će konkretno udvostručenje kapaciteta terminal sa sadašnjih 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje na 6,1 milijardu značiti za potrošače u Hrvatskoj, objasnio je za tportal energetski stručnjak Igor Dekanić.
'Prije svega tim projektom Hrvatska osigurava sigurnost opskrbe. Hoće li građani znati to cijeniti? Mislim da neće jer građane zanima samo cijena plina, a na to proširenje kapaciteta terminala neće utjecati. Veća opskrba iz više pravaca ne mora nužno značiti da će roba biti jeftinija. Kad je riječ o energenatima, građani imaju sasvim druge kriterije nego kod, primjerice, maslinovog ulja i vina. Da bi im domaća nafta i plin bili cjenovno prihvatljivi, moraju biti nerazumno jeftini. S druge strane, domaće maslinovo ulje ili vino mora biti skuplje od onog iz uvoza jer ih tek tad građani vide kao nešto jako kvalitetno', kaže Dekanić.
Ističe kako je u kriznim situacijama najvažnije da država osigura opskrbu, a cijene se, što građani zaboravljaju, formiraju slobodno na tržištu.
'Osim sigurnosti opskrbe, veći terminal znači da se Hrvatska pretvara u energetsko čvorište. Znači, mi možemo trgovati energijom i dobro zaraditi. To je opet zahvat na dulji rok kojem se treba pristupiti s pomnim planiranjem i dobrom organizacijom. Time bi se posredno potaknuli i mogi drugi sektori, primjerice IT, koji bi davao usluge trgovcima', napominje Dekanić.
On smatra kako se Hrvatska ne mora bojati nestašica bilo plina bilo nafte, ali očekuje kako će i kod nas Vlada na jesen izaći s mjerama štednje energije kao što to rade i ostale članice EU-a.
'Na mjere štednje gledam kao na nužno zlo. Na dugi rok one se neće održati. Socijalizam je propao zbog poziva na štednju, skromno oblačenje i solidarno dijeljenje svega što imamo. Zato ponavljam, štednja je nužno zlo. Prije svega iz tog se izvlači politička korist, a bez nekih većih efekata što se tiče energetike', mišljenja je Dekanić.
