Članovi udruge na sjednici su raspravljati o Strateškom planu RH u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU, koji RH do kraja godine treba poslati u Europsku komisiju.

Širjan je u izjavi novinarima rekao kako uzgajivači očekuju podršku i Ministarstva poljoprivrede i cijele EU da naše stočarstvo ostane na mjestu kakvo ima i u drugim zemljama EU-a te da se Republici Hrvatskoj omogući da svoje stočarstvo i govedarstvo razvija.

"S obzirom da nismo samodostatni i da naša proizvodnja iz godine u godinu sve manja, nemamo niti jedan razloga da bilo kakve intervencije koje su potrebne u stočarstvu umanjujemo ili na bilo koji način reduciramo", rekao je.

Predložene opcije, kako je naveo, ne idu baš u tom smjeru, no do sutra je otvorena mogućnost za primjedbe i vidjet će se što će se dogoditi nakon toga.

Predlažu se korekcije od 15 posto u tovu junadi i to je, kako je rekao Širjan, nešto što svakog proizvođača konsternira.

Imamo nedostatnu proizvodnju, a želimo je do 2030. povećati i ne vidimo kako bi se to moglo postići ako se umanji iznos u proizvodno-vezanoj potpori, kazao je.

Širjan je istaknuo i važnost investicija u poljoprivredi i stočarstvu. "Investicije su jedino što može sektor stočarstva držati iznad vode u sljedećem razdoblju", rekao je napominjući kako je sektor stočarstva podinvestiran jer se u njega vrlo malo ulagano u proteklom programskom razdoblju.

Naveo je i da smo prije 30 godina imali proizvodnju koja je bila tri puta veća nego danas - imali smo više od 400 tisuća komada u tovu, a danas smo negdje na 140 tisuća.

Smatra kako su nužna ulaganja u hrvatsko stočarstvo kao i to da sektor dobije značaj koji zaslužuje, kao što je i u ostalim zemljama EU-a.

Član Udruge Toni Raič je kazao da, kada je govedarstvo u pitanju, nije zadovoljan predloženim strateškim planom. Drži kako govedarstvo nikad nije bilo na nižim granama, a da je riječ o važnom sektoru govori podatak da kada se u govedarstvo uloži jedna kuna u proračun se minimalno vrati pet kuna.

Potencijala za razvoj ima, ali administracija nam to treba dozvoliti, kazao je Raič te dodao kako treba staviti u funkciju prirodne potencijale, zaustaviti odljev sirovina iz zemlje kao i odlazak mladih ljudi.

Šansa je i plasmanu proizvoda kroz turizam, rekao je napominjući kako smo krajem 80-tih imali potrošnju junećeg mesa oko 18 kilograma po stanovniku, a danas je to ispod deset kilograma, dok je u turizmu potrošnja bila između pet i šest tisuća tona, a neto izvoz od 300 milijuna dolara. "Danas smo praktično nigdje, a ovaj sektor je najjača poluga u gospodarstvu koju treba aktivirati", istaknuo je te poručio kako je bez govedarstva naša poljoprivreda "vlak bez lokomotive".

Udruga Baby Beef okuplja oko 330 tovljača junadi i čini 90 posto sektora tovnog govedarstva koji godišnje uzgoje oko 120.000 junadi i ostvare više od milijardu kuna prihoda. Od ukupne proizvodnje oko 50 posto odlazi na izvozna tržišta.