'Europska komisija jedan je od krivaca za krizu, a još je veće pogreške napravila u 'rješavanju' krize. Prije krize EK se oslanjao na ekonomiku ponude i sasvim je zaboravio na potražnju, a pogrešno je shvatio i utjecaj globalizacije na EU te je svojim strategijama iz 2000. i 2005. uništavao europsku industriju. Kad je došla kriza, europski političari su je smatrali potresom i počeli su ponavljati prazne rečenice iz lisabonskih strategija. Kad to nije pomoglo, krivnju za krizu koju je stvorio privatni financijski sektor prenijeli su na javni sektor i počeli gušiti potražnju koja je bila manja od ponude. Ne razumijem kako netko može misliti da u situaciji s manjkom potražnje treba 'štedjeti'. Juncker je sigurno sposobniji od Barrossa ili Rehna koji su mi se uvijek činili kao studenti koji svoje govore nauče napamet', kaže u intervjuu tjedniku Lider Jože Mencinger, slovenski ekonomist
Mencinger je inače poznat kao jedan od najglasnijih kritičara Europske komisije, politike štednje, sveobuhvatne privatizacije i liberalne ekonomske politike. Bio je prvi slovenski ministar gospodarstva, član je Europske akademije znanosti i umjetnosti, bivši rektor i profesor na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Poznat je i kao autor 'slovenskog modela tranzicije' koji je dugo slovio kao uzor zemljama u regiji. Za ekonomski krah Slovenije krivi hazarderski 'kasino kapitalizam' od 2005. do 2008. Na ovogodišnjim izborima za Europski parlament bio je na listi Pozitivne Slovenije, no nije prošao. U javnosti slovi kao euroskeptik, a on kaže da je eurorealist.
'Po smanjenju BDP-a od početka krize Hrvatska je na drugome mjestu, iza Grčke. BDP i potrošnja stanovništva prošle godine bili su 12 posto niži nego prije početka krize, u 2008, investicije su za trećinu manje, za 11 posto je manji i izvoz te za 25 posto uvoz. To je, naravno, podignulo javni dug, smanjilo stopu zaposlenosti i povećalo nezaposlenost. Vrijeme je ove godine nanijelo veliku štetu i vjerojatno znatno smanjilo priljev od turizma o kojem ovisi platna bilanca Hrvatske. Novac iz fondova EU-a ste precijenili, jer nije ga lako dobiti. Prije nego što se dobije dolaze uplate u blagajnu EU-a, što se obično ne uzima u obzir. Pad investicija najveći je problem cijele Unije, one su u EU28 prošle godine bile za 17 posto niže nego 2008. Taj pad najbolje pokazuje pogrešnost politike štednje koju je diktirala Njemačka i koju je tražila Europska komisija. Njemačka sada i sama postaje žrtva takve politike, a s njom, nažalost, i svi ostali', kaže Mencinger.
'Ne vidim da se problematične, odnosno periferne zemlje izvlače iz krize. Da, proračunski deficiti se smanjuju, ali pod koju cijenu? Grčka je pretvorena u zemlju trećeg svijeta, za oporavak od 'pomoći' EU-a i trojke potrebno joj je desetljeće. Razlika između 'sjevera' i 'juga' je povećana; razina BDP-a u 2013. na 'jugu' je za 16 postotnih točaka niža nego u 2008, javni dug u njima podignuo se na 130 posto BDP-a, a nezaposlenost na 20 posto. Relativno se brzo oporavljaju 'nove' članice; iznimke do prošle godine su Slovenija i Hrvatska. Kriza će prestati kada se naviknemo na nju. Ni stanje koje smo imali prije krize nije bilo normalno, rast je stvaran hazardiranjem na financijskim tržištima, a potražnja je desetljećima stvarana kreditima i dugovima. Brz oporavak ne može se očekivati, a stope rasta koje smo nekad imali valja zaboraviti', ističe Mencinger.
Intervju u cijelosti možete pročitati ovdje.
