Riječ je o plinovodu vrijednom 11 milijardi dolara i dizajniranom tako da udvostruči količinu plina koji teče iz Rusije u Njemačku. Njegov kapacitet je 55 milijardi kubnih metara godišnje. Polaganje cijevi je završeno, ali plinovod ne može proraditi bez certifikacije.

Sjeverni tok 2 je puno više od plinovoda jer se na njemu sukobljavaju mnogi važni strateški interesi. S jedne strane je Rusija kao opskrbljivač plinom, a s druge su Njemačka i druge europske zemlje kao kupci.

Njemačkoj vladi stalo je prije svega do toga da opskrba plinom bude osigurana. A ona je ugrožena jer Njemačka kao jedina zemlja na svijetu želi ukinuti i nuklearne elektrane i termoelektrane na ugljen. Prije nego što Njemačka bude mogla potpuno se pouzdati u obnovljive izvore energije zemni plin bit će glavno prijelazno rješenje i to vjerojatno još desetljećima, piše Deutsche Welle.

Na drugoj strani su dosadašnje tranzitne zemlje, prije svega Ukrajina, ali i Poljska i baltičke države. One su glasni protivnici plinovoda i boje se da će Rusija steći veću dominaciju nad europskim energetskim sektorom.

Ako se Sjeverni tok 2 nastavi, Ukrajina bi izgubila milijune dolara vrijedne naknade za tranzit plina koje zarađuje od postojećih ruskih plinovoda na svom teritoriju.

SAD je također žestok protivnik Sjevernog toka 2 jer želi povećati svoj izvoz ukapljenog prirodnog plina u Europu. Amerikancima je ukrajinska kriza već sad išla na ruku jer su snažno povećali izvoz LNG-a na Stari kontinent.

U siječnju su brodovi punjeni američkim ukapljenim prirodnim plinom preusmjereni iz Azije i Južne Amerike u europske luke. Taj skok uvoza LNG-a od 80 posto u odnosu na prethodnu godinu značio je da je SAD prvi put dopremio više prirodnog plina u Europu brodovima nego Rusija plinovodima.

'Sjeverni tok je važan projekt i za EU, prije svega za Njemačku. Amerikanci su već prije izražavali rezervu prema tom projektu. Sjeverni tok ima i geopolitičku dimenziju. U ovom slučaju geopolitika je odigrala i igra posebnu ulogu. No treba naglasiti da u konačnici iza projekta stoji privatna tvrtka, to je privatno poduzetništvo. Ali naravno da je Njemačka ta koja daje suglasnosti, uporabne dozvole, kako se to već zove kod njih, i ona ih može stopirati', rekao je ekonomski analitičar Luka Brkić za Dnevnik.hr.

Navodi da će ovaj potez pojačati 'energetski pritisak'. Situacija u Ukrajini mogla bi dovesti do dodatnog rasta cijena energenata, a posljedično i do još više inflacije.