kaos u avioprometu

Štrajkovi u aviokompanijama diljem Europe, tisuće otkazanih letova: Zašto je zapravo došlo do kolapsa u zračnom prometu

05.07.2022 u 14:34

Bionic
Reading

Europska avioindustrija trenutačno se nalazi u svojevrsnoj krizi proizašloj iz nezadovoljstva sindikata i zaposlenika plaćama, otkazima uslijed covid-krize i posljedično zatrpanosti poslom zbog nedostatka radne snage. Sindikati su sada u odmjeravanju snaga s aviokompanijama i zračnim lukama dobili moćno oružje, iznimno veliku želju ljudi za putovanjima nakon lockdowna

Prve domino-pločice u ovoj krizi gurnule su aviokompanije reduciranjem osoblja tijekom pandemije jer su putovanja bila onemogućena. Otkaze su dobili svi profili radnika, od pilota do rukovatelja prtljagom. No otvaranjem svijeta uslijed slabljenja pandemije dogodio se neočekivan zaokret. Stiglo je ljeto, ljudi su se uželjeli putovanja, a reducirani kapaciteti zračnih luka nisu dostatni za takvu vrstu naglog porasta potražnje.

Upravo velika potražnja najveći je adut sindikata. Nadaju se povećanju plaća, ali i boljem tretmanu zaposlenika. Kako navode sindikati, desetljećima se s ciljem uštede što veće količine novca iskorištavalo i iscrpljivalo osoblje. Neki avioprijevoznici išli su toliko daleko da je njihovo kabinsko osoblje moralo plaćati boce vode konzumirane tijekom rada, piše Politico.

Zadnji u nizu sindikata koji je istupio protiv poslodavca je sindikat pilota u skandinavskom avioprijevozniku SAS-u te je jučer započeo s dugo najavljivanim i više puta odgađanim štrajkom. Zbog toga je direktor SAS-a Anko van der Werff najavio otkazivanje polovice letova i potez sindikata nazvao 'nepromišljenim ponašanjem i izrazito lošim razumijevanjem krizne situacije u kojoj se nalazi SAS'.

Avioindustrija nastoji povećati broj zaposlenih, ali niske plaće i loši radni uvjeti odbijaju ljude iz ovog sektora. U Ujedinjenom Kraljevstvu aviokompanije su suočene i s posljedicama Brexita, što im otežava zapošljavanje državljana Europske unije.

Londonskoj zračnoj luci Heathrowu tako nedostaje 12.000 radnika, briselski Zaventem najavio je zapošljavanje 1000 novih radnika, koliko nedostaje i frankfurtskoj zračnoj luci. Lufthansa je najavila otkazivanje tisuću letova u srpnju zbog nedostatka osoblja, a Easy Jet uklanja sjedala iz svojih zrakoplova kako bi ovog ljeta mogao letjeti s manje kabinskog osoblja.

Desetljećima loši radni uvjeti i niske plaće

Sindikati su jasni u svojim zahtjevima. Jedini način da se poveća broj osoblja je povećanje plaća i poboljšanje radnih uvjeta. 'Zašto bih radila u zračnoj luci u kojoj imam ugovor na pola radnog vremena na dvije godine, radim noćne smjene, vikendima, blagdanima i za to dobivam malu plaću i radim u lošim uvjetima. Radije ću onda raditi u trgovini za istu plaću i imati više slobodnog vremena', rekla je Livia Spera, glavna tajnica Europske federacije transportnih radnika.

  • +3
Gužva u zračnoj luci Heathrow Izvor: Profimedia / Autor: Ioannis Alexopoulos/LNP / Shutterstock Editorial / Profimedia

U skandinavskom SAS-u tijekom pandemije otpušteno je 500 pilota i obećan im je povratak na posao nakon restrukturiranja kompanije. Sindikati sada optužuju SAS da svoje obećanje nije održao te da se nitko od pilota nije vratio na posao. S druge strane aviokompanije koje su zadržale svoje osoblje napravile su to pod uvjetom da im smanje plaće.

Osoblje British Airwaysa na Heathrowu prošli tjedan izglasalo je štrajk zato što je tvrtka odbila vratiti plaće na razinu prije smanjenja od 10 posto u pandemiji. Treba uzeti u obzir i rastuću inflaciju, što je dodatni razlog zbog kojeg zaposlenici traže povećanje plaća. Tako osoblje Lufthanse želi dodatnih 350 eura mjesečno kako bi anulirali učinke rastuće inflacije.

U ovom 'aviokaosu' ispaštaju i putnici zbog otkazanih letova i dugog čekanja na aerodromima. Neke zračne luke stoga preporučuju dolazak u zračnu luku tri sata prije leta, a amsterdamski Schiphol čak im savjetuje da ponesu vodu i udobno se obuku.

'EU i države pomogli samo kompanijama, ne i radnicima'

Sindikati ukazuju na propuste Europske unije i nacionalnih vlada koje su, prema njihovu mišljenju, trebale osigurati pomoć aviokompanijama, ali i njihovim zaposlenicima, kako bi se spriječio ovakav kaos. Kao primjer navode SAD jer je u sklopu paketa pomoći tijekom pandemije inzistirao na tome da se taj novac isključivo koristi za plaćanje osoblja. U Europi, kako kažu, takvi prijedlozi nisu padali na plodno tlo, a državni novac spašavao je samo aviokompanije.

Unatoč činjenici da je cijela avioindustrija pretrpjela ogromne gubitke tijekom pandemije, sindikati smatraju da je ovo pravo vrijeme za štrajk. Tako zaposlenici pariškog aerodroma Charlesa De Gaulle planiraju štrajk od petka do nedjelje, a zahtijevaju povećanje plaća za 300 eura.

Neki su štrajkovi i urodili plodom. Sindikat Unitea izborio je povećanje plaća za 18 posto za kabinsko osoblje koje radi na Heathrowu za SAS. Amsterdamska zračna luka Schiphol isto tako najavila je da će 15.000 ljudi dobiti za 5,25 eura više plaćenu satnicu.

Ne treba zanemariti još jedan čimbenik koji ide na ruku sindikatima. Ako se štrajkovi nastave, kaos koji za sobom ostavljaju u vidu otkazivanja ili kašnjenja letova predstavlja dodatni trošak za aviokompanije. Putnici, naime, mogu tražiti odštetu za bilo koji od ova dva scenarija, što je nakon velikih gubitaka u zračnoj industriji suvišan financijski trošak.