Iako su aviokompanije diljem svijeta za vrijeme pandemije pretrpjele težak udarac, po ukidanju pandemijskih mjera doživjele su pravu renesansu – želja ljudi za putovanjima donijela im je golemu zaradu. No, kako brojke pokazuju, zlatno postpandemijsko razdoblje u ovoj branši nije dugog vijeka
Ove godine će europske aviokompanije prodati gotovo jednak broj karata kao 2019. Na prvi pogled prevladale su koronakrizu brže nego što se očekivalo. Nakon prvog vala pandemije, u ljeto 2020., procjenjivalo se da će se avioindustrija oporaviti najranije 2025.
Šefovi europskih zrakoplovnih kompanija ovih dana zadovoljno trljaju ruke. Kako je istaknuo šef KLM-a Marjan Rintel, u cijelom svijetu povećala se prodaja karata u biznis-klasi te će prosječna zarada biti visoka. Lufthansa se pak jučer pohvalila rekordno visokim ljetnim brojkama.
'Zabava je gotova'
No, mnogi njihovi kolege smatraju da je zlatno razdoblje kroz koje industrija trenutačno prolazi kratkog vijeka. 'Zabava je gotova', pesimistično će šef Ryanaira Michael O'Leary. Jednako su skeptični i njegovi kolege iz američkih aviokompanija poput American Airlinesa i Jetbluea koji su prije nekoliko dana izjavili kako uskoro očekuju značajnu redukciju poslovanja ili čak i gubitke. Analiza brojki pokazuje i zašto.
Iako industrija bilježi uspjehe u vidu prodanih karata, simptomatična je promjena u klijenteli – leti veći broj turista u odnosu na poslovne ljude, što prije nije bio slučaj. Ne samo da poslovnjaci plaćaju skuplje letove, nego ih i rezerviraju tijekom cijele godine, a otporniji su i na poskupljenja. Avioprijevoznici će to osjetiti ove jeseni i zime.
Za razliku od prije, turisti sada ljeti ne rezerviraju samo ekonomsku klasu, nego se odlučuju i na skuplje opcije, kako na kratkim, tako i na dugim linijama. No, ujesen obično leti za četvrtinu manje turista nego ljeti, dok je broj putnika poslovnjaka uglavnom isti. Zrakoplovne kompanije dakle moraju ili parkirati dio svojih zrakoplova ili sniziti cijene. No umjesto smanjenih kapaciteta događa se suprotno.
Povećavaju kapacitete u krivo vrijeme?
U Europi su tako kapaciteti veći nego na početku krize. Iako Airbus i Boeing uslijed problema u opskrbnom lancu grade manje zrakoplova nego što su planirali, avioprijevoznici (osim ruskih) ovog ljeta imali su ukupan kapacitet od 3900 zrakoplova, što je pet posto više nego 2020.
Pored toga 500 novih zrakoplova ima znatno više sjedala nego njihovi prethodnici. Primjerice Airbus A321 koji ima 230 sjedala, za četvrtinu više od svog prethodnika A320, na godišnjoj razini nudi 100.000 dodatnih mjesta po zrakoplovu koje treba prodati. Samo WizzAir i Lufthansa ih nabavljaju ukupno 50. Prema podacima brokerske kuće Bernstein, europski avioprijevoznici iduće godine žele bolje iskoristiti svoje kapacitete i povećati ponudu za 14 posto.
No, hoće li se moći popuniti ti milijuni slobodnih mjesta? Trenutačna poprilično turobna ekonomska atmosfera nepovoljno utječe na ponašanje potrošača. Primjerice, na domaćem Lufthansinom tržištu – u Njemačkoj – očekuje se usporavanje gospodarskog rasta za do jedan posto u nadolazećem razdoblju. Dosad su se takva krizna razdoblja negativno odražavala i na broj putnika.
'Financijski stres već se sada osjeća i među višom srednjom klasom', istaknuo je konzultant u avioindustriji Shakeel Adam za Wirtschaftswoche. Dodaje da su mnogi ljudi nakon pandemije putovali 'iz osvete' jer to nisu mogli činiti za vrijeme nje, no tome je sada došao kraj. Ludo visoke cijene, kaže, počele su prisjedati sve većem broju ljudi te kvare želju za putovanjima. Komešanje više srednje klase jasan je znak da će avioprijevoznici u budućnosti prodavati manje karata, ali i u nižim kategorijama.
Negativan trend već se polako osjeća u SAD-u. Iako će velike kompanije poput Uniteda, Delte i pionira niskobudžetnih letova Southwesta ovu godinu završiti s dobiti, analitičari očekuju da će sljedeće godine zaraditi znatno manje nego ove.
Ulagači sve nervozniji
I koliko god čelnici kompanija širili optimizam, njihovi dioničari situaciju vide malo drugačije. Cijene dionica američkih tržišnih lidera od ljeta su pale za jednu trećinu. Iz J.P. Morgana upozoravaju da su ulagači sve nervozniji, a situacija nije bolja ni u Europi.
Najveći europski avioprijevoznik na burzi vrijedi gotovo za trećinu manje nego u svibnju. Analitičari očekuju da će se dva ključna pokazatelja u ovoj industriji kretati u pogrešnom smjeru. Prema njihovim procjenama, u Lufthansi će prihod vjerojatno pasti za osam posto po ponuđenom kilometru, dok će troškovi porasti za tri posto zbog povećanja plaća, porasta cijena goriva i povećanja naknada u zračnim lukama.
Pritisak na cijene mogao bi se dodatno povećati kako ključni konkurenti budu povećavali svoje kapacitete. Osim Ryanaira i WizzAira svoje flote šire i Emirates i Turkish Airlines.