Ne iskoristimo li 2016. godinu postoji prijetnja određenih vanjskih šokova, kao što je porast kamatnih stopa na inozemnim tržištima, pa Hrvatska za godinu ili godinu i pol može doći u situaciju bankrota, rekao je Lovrinović na savjetovanju ekonomista u Opatiji

Ističe kako tu poruku upućuje svima koji će sudjelovati u upravljanju državom.

Ne pokrenu li se u 2016. snažno reforme u području monetarnog i poreznog sustava, javne uprave i javnih poduzeća, doći ćemo u situaciju da će sustav kolabirati i imat ćemo neku vrstu grčkog scenarija, upozorava Lovrinović.

Govoreći o nužnosti monetarne reforme, rekao je da nije za devalvaciju, ali osobno jest za prihvatljivu deprecijaciju. Smatra da devalvacija nije opcija jer, kako je rekao, može uzrokovati šok kojeg ne bi podnijeli ni građani ni drugi te im treba dati određeni rok za prilagodbu.

Lovrinović se zalaže za pozicioniranje monetarnog i kreditnog sustava u interesu gospodarstva kako bi korenspondirao s realnom ekonomijom, a ne da se, kaže, razvija financijski sustav koji živi manje-više sam za sebe.

Na pitanje kome smeta takva politika, Lovrinović je odgovorio da su to prije svega određene interesne skupine u bankarskom financijskom sektoru i HNB-u, dodavši da u HNB-u to 'ne rade seljački i izravno, već uvijeno i tako plaše vraćenjem inflacije'

Ističe da ne zna ni za jednu ekonomiju koja se razvila na dominaciji tuđe valute te da je kod nas izloženost valutnom riziku čitavog gospodarskog sustava i građana velika. U toj situaciji pokretanje deeurizacije dugoročan je proces i treba početi od depozita, smatra Lovrinović.

'Znamo što treba napraviti i za to nam treba politička moć', rekao je Lovrinović, dodajući da njegove prijedloge napadaju interesne skupine koje ne žele promjene, pa ih poziva na suradnju i jedinstvo.

Ustvrdio je i kako se 650 ljudi u HNB-u preko 20 godina bori protiv inflacije, da su 'ubili' inflaciju, pa imamo negativnu inflaciju i problem nestabilnosti cijena. U HNB-u ne govore i ne trude se riješiti deflaciju koja je prisutna dvije godine te čak drže lekcije vladi i političkim strankama, kazao je.

'Kao da su institut za politološka istraživanja, umjesto da se bave rješavanjem deflacije, riješe problem nelikvidnosti, snize kamatne stope koje su važan dio konkurentnosti', rekao je Lovrinović. Domeće da banke sada značajno žive od financiranja države uz visoke kamatne stope, da to može biti i jest isplativo, ali da na taj način vodimo državu prema bankrotu.

Na pitanje je li moguće da političke elite usvoje reformske procese, a monetarna politika napravi zaokret, Lovrinović je ponovio da Hrvatska ima samo 2016. za provedbu značajnih reformi, dodavši da se za te reforme zalažu i on osobno i Most. 'Zbog toga smo se okupili i to je navažniji dio onoga što hoćemo i tražimo, inače postojenje MOST-a nema nikakvog smisla', naglasio je kazavši da će MOST inzistirati na pet ključnih reformi - monetarnog sustava, pravosuđa, poreznog sustava, javne uprave i javnih poduzeća

Ako se one ne provedu, postoje najbolji izgledi da u 2017. hrvatska država bankrotira, posebno ako se kamatne stope u Americi podignu, za što postoje određeni signali, upozorava