Nedavni val prodaja na globalnim financijskim tržištima vjerojatno je tek prvi u nizu budući da se investitori prilagođavaju postroženim monetarnim uvjetima i prijetnji gospodarske krize, upozorili su iz Banke za međunarodna poravnanja (BIS)
Ova je godina bila teška s obzirom na veliki pad cijena dionica na europskim i azijskim burzama. Čak i američki burzovni indeksi u posljednje vrijeme klize u crveno za 2018. godinu, nakon približno 10-godišnjeg uspona.
U zadnjem su kvartalu ojačali strahovi za rast globalnog i američkog gospodarstva zbog zaoštrene retorike na planu trgovinskih ratova i strože monetarne politike u mnogim zemljama svijeta odnosno priprema za ukidanje izvanrednih mjera poticaja, uvedenih nakon globalne financijske krize.
vezane vijesti
“Napetosti na tržištu kojima smo svjedočili tijekom ovoga kvartala nisu izolirani slučaj", upozorio je Claudio Borio, čelnik odjela monetarne i ekonomske analize u BIS-u u istraživanju objavljenom u nedjelju u sklopu najnovijih kvartalnih analiza.
Normalizacija monetarne politike bit će izazovna prije svega zbog trgovinskih napetosti i političke nezvjesnosti, dodao je Borio u izvješću.
Među izazovima s kojima se suočava globalno gospodarstovo, Borio je izdvojio moguće ubrzavanje inflacije, 'tamni oblak' rizičnijih američkih korporativnih dužničkih papira na prenapregnutom tržištu i slabost europskog bankarskog sektora.
BIS je krovna grupa središnjih banaka iz cijelog svijeta a njegova izvješća smatraju se pokazateljem razmišljanja na zatvorenim kvartalnim sjednicama te institucije.
Posljednjih tjedana prinosi na kratkoročne američke državne obveznice nakratko su premašili one na srednjoročne obveznice, što je pojava poznata kao “inverzija krivulje prinosa”. Budući da je prilično pouzdan vjesnik recesije, ta je pojava dodatno uznemirila ulagače, primjećuju u Reutersu.
Iz BIS-a pak poručuju da se moguće naznake recesije pouzdanije utvrđuju analizom financijskog ciklusa.
Istraživanje, čiji su autori uz Borija BIS-ovi Mathias Drehmann i Dora Xia, pokazuje da su od početka 1980-ih godina krize obično slijedile nakon naglog financijskog uzleta a ne nakon značajnog zaoštravanja monetarne politike.
Tu spoznaju autori nisu primijenili u najnovijem istraživanju kako bi procijenili mogućnost izbijanja recesije u godinama koje slijede, primjećuje Reuters.
Autori upozoravaju i da bi kontinuirano podizanje kamatnih stopa u SAD-u moglo stvoriti pritiske na dostupnost dolara, najčešće korištene globalne valute za financiranje. Taj bi pak rizik mogla ublažiti dostupnost dolarskog financiranja izvan SAD-a, dodaju.
Njihova studija pokazuje da neameričke banke sve više pribavljaju dolar u matičnim zemljama umjesto u SAD-u – više od 50 posto obveza u dolarima sada knjiže u matičnim zemljama, što je znatno veći udio u odnosu na pretkrizne godine.
Zbog toga su obveze u dolarima u bilancama neameričkih banaka krajem lipnja 2018. iznosile 12.800 milijardi dolara, što je za 20 posto više nego krajem 2009.
Rast prekograničnog financiranja u dolarima kod neameričkih banaka, koje ih posuđuju od investitora iz različitih zemalja, naglašava činjenicu da središnje banke diljem svijeta mogu omogućiti dolarsku likvidnost u krizi, pokazala je analiza BIS-ovih Iñakija Aldasoroa i Torstena Ehlersa.
Iz BIS-a također poručuju da banke iz zemalja u razvoju sada čine više od 12 posto globalnog prekograničnog kreditiranja, zahvaljujući plasmanu kredita tvrtkama na tržištima u nastajanju. Još sredinom 2008. godine njihov je udio iznosio samo tri posto.
U mnogim zemljama više od polovine prekograničnog zaduživanja kompanija I financijskih institucija, bez banaka, čine krediti koje su im dodijelili zajmodavci na ostalim tržištima u nastajanju.
