Daljnji rast raspoloživog dohotka, uz umjerenu inflaciju, povećanje potrošačkog optimizma, niske kamatne stope, stabilni tečaj kune prema euru, relativno povoljna turistička sezona te nastavak pozitivnih kretanja u domeni javnih financija trebali bi i više nego nadoknaditi usporavanje rasta izvoza te nastavak trenda rasta uvoza. Tako se u ovoj godini od 3,0 posto predviđenog rasta 4,3 postotna boda odnose na domaću potražnju, dok neto vanjska trgovina ima negativan doprinos u iznosu od 1,3 postotna boda.

U sljedećoj godini, zbog usporavanja rasta kako osobne tako i državne potrošnje, očekuje se smanjenje doprinosa domaće potražnje na 3,8 postotnih bodova, ali će neto vanjska trgovina, unatoč nešto snažnijem rastu izvoza, i dalje imati negativan doprinos u iznosu od 0,9 postotnih bodova.

Iako sve tri sastavnice domaće potražnje nastavljaju s pozitivnim doprinosom rastu, glavni generator rasta gospodarstva i dalje ostaje potrošnja kućanstva uz očekivanu stopu porasta u iznosu od 3,8 posto u ovoj te usporavanje na 3,1 posto u idućoj godini.

S obzirom na stabilno punjenje proračuna, ali i nešto uspješnije povlačenje sredstava iz EU fondova, očekuje se i nastavak rasta državne potrošnje. Tako u ovoj godini očekivani rast državne potrošnje iznosi 2,6 posto dok bi uslijed smanjenja prihoda zbog najavljenih smanjenja poreznih stopa u 2019. rast državne potrošnje trebao usporiti na 2,0 posto.

Iako je rast investicijske potrošnje podbacio u odnosu na očekivanja u prvoj polovici godine, očekuje se da će to biti nadoknađeno u trećem i četvrtom tromjesečju, prvenstveno zbog provedbe određenih započetih građevinskih poduhvata te da će investicije završiti 2018. godinu s rastom od 5,3 posto, dok bi u 2019. trebale rasti po stopi od 5,1 posto.

Još jedna prilično povoljna turistička sezona, nastavak rasta potrošnje u EU i globalni rast međunarodne trgovine trebali bi nadoknaditi slabije rezultate iz prvog tromjesečja i dovesti do porasta izvoza od 4,3 posto u ovoj godini, dok se za iduću godinu, uz optimistične prognoze rasta potražnje naših glavnih trgovinskih partnera, predviđa oporavak izvoza sa stopom rasta u iznosu od 4,9 posto. Uvoz, s druge strane, prateći rast domaće potražnje koja sadržava visoku uvoznu komponentu, trebao bi rasti po stopi od 6,9 posto u ovoj godini, uz blago usporavanje na 6,8 posto u 2019.

Nakon što je u 2017., prvi puta u 20 godina, konsolidirani proračun opće države zabilježio suficit, nastavak sličnih kretanja u prvoj polovici ove godine sugerira da bi i ova, kao i sljedeća godina, mogla završiti s pozitivnim saldom proračuna opće države – u iznosu od 0,5 za ovu i 0,3 posto BDP-a za iduću godinu. Istovremeno se očekuje i nastavak smanjenja duga opće države u BDP-u – na razinu od 75,6 posto u 2018. i 70,0 posto u 2019. godini.

Iako dostupni pokazatelji sugeriraju oporavak na tržištu rada, nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima ne samo da stvara pritisak na povećanje plaća nego može dovesti i do ugrožavanja rasta pojedinih sektora, pa i čitavog gospodarstva. Naime, ostvarenje dugoročnih stopa rasta u okruženju bez ili s niskim rastom zaposlenosti malo je vjerojatno, posebno u gospodarstvu temeljenom na uslugama kao što je hrvatsko. Ipak, uz nastavak trenda snažnog pada broja nezaposlenih i umjereni rast zaposlenosti, očekuje se daljnje snižavanje stope nezaposlenosti – na 9,9 posto u 2018. i 8,8 posto u 2019. godini.

Unatoč rastu cijena energije, u nadolazećem razdoblju očekuju se umjerene stope inflacije u iznosu od 1,6 posto za 2018. i 1,5 posto za 2019. godinu. S druge strane, uz nastavak ekspanzivne monetarne politike i daljnju deprecijaciju kune prema euru, za ovu godinu se očekuje razina HRK/EUR tečaja u iznosu od 7,42. S obzirom da je u prvih osam mjeseci ove godine odstupanje od prosječnog godišnjeg tečaja bilo znatno manje nego u prethodne tri godine, čini se da je pojas oko HRK/EUR tečaja dodatno stegnut što može ukazivati na to da je HNB započeo s pripremama za usvajanje eura te se uz nastavak ovakvog trenda za iduću godinu očekuje prosječni HRK/EUR tečaj na razini od 7,40.

Konačno, unatoč rastu kredita stanovništvu te naznakama oporavka kreditne aktivnosti prema poduzećima, nastavak razduživanja države navodi na zaključak da će ukupna kreditna aktivnost i u nadolazećem razdoblju biti negativna s očekivanim stopama rasta u iznosu od -1,7 posto u 2018. i -0.9 posto u 2019. godini.

Ipak, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb naglašavaju kako postoje brojni rizici ostvarenja ovih prognoza. Primjerice, očekivane pozitivne trendove u državnim financijama mogla bi ozbiljno ugroziti izdana jamstva za brodogradilište Uljanik, ali i potencijalni troškovi restrukturiranja kako samog Uljanika, tako i Petrokemije. Osim toga, rastući dugovi u zdravstvu, i dalje nerazriješeno pitanje bankovnih tužbi povezanih sa švicarskim frankom, kao i moguće tužbe povezane sa slučajem Agrokor, neizvjesnosti oko mirovinske reforme te zahtjevi sindikata javnih službi za daljnjim povećanjem plaća u javnom sektoru mogli bi dodatno utjecati na ostvarenje projiciranih kretanja u domeni javnih financija.

S druge strane, negativna iskustva s povlačenjem sredstava iz EU fondova tijekom posljednjih pet godina, mogući dodatni inflatorni pritisci zbog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu i rasta plaća na domaćem tržištu, uz pojačana previranja unutar vladajuće koalicije, mogu dovesti do manje od očekivane investicijske potrošnje i potrošnje kućanstava. Uz to, povećanje američke trgovinske protekcionističke politike uz rast kamatnih stopa u SAD-u, kao i određene političke nestabilnosti unutar EU, mogu negativno utjecati na inozemnu komponentu rasta