teška zlodjela

Sud u Rijeci danas odlučuje o optužnici protiv direktora Uljanika i 3. maja. Tereti ih se za štetu od 900 milijuna kuna

07.09.2020 u 08:38

Bionic
Reading

Nakon što je Vrhovni sud odbio zahtjev dijela okrivljenika iz afere Uljanik da se predmet ustupi pulskom sudu, na Županijskom sudu u Rijeci danas će se, pod predsjedanjem suca Saše Cvijetića, održati sjednica optužnog vijeća na kojoj će se, među ostalim, odlučivati o osnovanosti optužnice koju je tužiteljstvo potkraj ožujka ove godine podignulo protiv bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića, kao prvookrivljenog, te još jedanaesterice bivših čelnika Uljanika i 3. maja zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a za jednog okrivljenika i zbog subvencijske prevare.

Optužnica je teška gotovo 900 milijuna kuna, za koliko se okrivljenici terete za nastalu štetu. Drugookrivljeni je bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, a na optužnoj listi tužiteljstva redom se dalje nižu – bivši član Uprave Uljanika Veljko Grbac, bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda, kao četvrtokrivljeni, potom Rossandin prethodnik Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Maksimilian Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor 3. maja Domagoj Klarić i bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan. Trinaestooptužena je tvrtka Uljanik plovidba iz Pule koja je lani preimenovana u Alpha Adriatic, javlja Novi list.

Optužnicom se Brgiću, Grpcu, Rossandi, Brajkoviću, Kranjcu i Pahljini stavlja na teret da su od siječnja 2010., pa do sredine studenoga 2016. godine u Puli, na zahtjev i u dogovoru s Pavletićem i Šorcom, kao direktorima dviju povezanih tvrtki, postupajući na štetu društva o čijim su se interesima bili dužni brinuti, ugovorili gradnju ukupno četiri broda za prijevoz rasutih tereta po cijeni koja je bila znatno niža od obračunatih, planiranih troškova proizvodnje.

Tužiteljstvo pritom navodi da su to učinili svjesni da će to rezultirati teško nadoknadivim gubitkom u poslovanju pulskog škvera te znajući da kupci, odnosno u Uljanik plovidbi nemaju u cijelosti osigurana sredstva za financiranje izgradnje naručenih brodova. Nadalje, u optužnici se navodi da su financijske obveze prema ugovorima o gradnji brodova samo u manjoj mjeri izvršene, djelomično i kroz izdavanje preferencijalnih dionica, ali bez da je prethodno izvršena procjena njihove tržišne vrijednosti. Prema onom što su utvrdili i izračuna do kojih su došli, tužiteljstvo tvrdi da je ovim poslom gradnje četiri bulka za Uljanik plovidbu pulski škver oštećen za gotovo 736 milijuna kuna.

Pavletića se tereti i po osnovi pozajmice koju je Uljanik plovidba dobila od 3. maja u iznosu od 36 milijuna kuna. Tužiteljstvo tako Pavletića okrivljuje da je u cilju da nezakonito pribavi novac trgovačkom društvu kojem je na čelu od odgovorne osobe u 3. maju, a to je u tom trenutku bio Zdravko Pliško, zatražio kratkoročnu pozajmicu. U Županjskom državnom odvjetnišvu pritom apostrofiraju činjenicu da je 3. maj u tom trenutku bio korisnik državnih potpora te da se uprava riječkog brodogradilišta bila dužna pridržavati pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje.

Štoviše, tadašnji direktor 3. maja Zdravko Pliško, tvrdi tužiteljstvo, tu je odluku o kratkoročnoj pozajmnici od 36 milijuna kuna donio bez potrebne odluke i odobrenja Nadzornog odbora. Ugovor o pozajmici sklopljen je 17. rujna 2013. godine, dakle, tek nešto više od dva mjeseca nakon što su iz Uljanika od države preuzeli riječko brodogradilište. Taj kratkoročni zajam, kako su utvrdili tužitelji, trebao je biti na šest mjeseci, međutim rok je kasnije produžen do 16. ožujka 2015. godine, nakon kojeg je vraćen tek manji dio tog novca, čime je riječko brodogradilište time na kraju oštećeno za 29,1 milijun kuna, navodi se u optužnici.

Drugookrivljeni Pavletić optužuje se i da je, kao direktor Uljanik plovidbe, od prosinca 2013. do ožujka 2014. godine nedopušteno iskoristio državne potpore. Uplaćeni iznos koji je bio obvezan proslijediti korisniku potpore, odnosno »3. maju«, u skladu sa sporazumom zaključenim s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, zadržao je za svoju tvrtku, elaborira se u optužnici, uz konstataciju da se na taj način Uljanik plovidba okoristila na štetu riječkog brodogradilišta do danas nevraćenih 17,8 milijuna kuna.