Svako deseto uzdržavano dijete u Europskoj uniji doživjelo je materijalnu oskudicu. To se može pripisati različitim čimbenicima, a dva su ključna sastav kućanstva i razina obrazovanja roditelja, što je često povezano s njihovom situacijom na tržištu rada
U 2021. godini 39 posto djece u Europskoj uniji koja žive u kućanstvima s nižim primanjima iskusilo je materijalnu uskraćenost, u usporedbi s četiri posto djece u kućanstvima s višim obrazovanjem.
Prema europskoj statističkoj metodologiji, materijalna oskudica djece podrazumijeva se ako roditelji djetetu ne mogu priuštiti najmanje tri od 17 stavki koje pokrivaju dječje potrebe, poput slobodnih aktivnosti, školskih izleta i nove odjeće.
vezane vijesti
Usporedni podaci pokazuju da obrazovanje roditelja snažno utječe na materijalnu oskudicu djece u 10 zemalja Europske unije u kojima se više od polovice djece u kućanstvima s nižim obrazovanjem suočavalo s njome.
Najteža situacija bila je u Rumunjskoj, u kojoj je čak 85 posto djece u takvim obiteljima bilo suočeno s oskudicom. Slijede Bugarska (83 posto) i Mađarska (78 posto).
S druge su strane najniže stope zabilježene u Poljskoj (9 posto), Njemačkoj i Estoniji (svaka po 16 posto).
U Hrvatskoj ovaj problem nije jako izražen, ali nije ni zanemariv. S oskudicom je bilo suočeno svako treće dijete u obiteljima s nižim obrazovanjem te 1,5 posto djece u obiteljima s višim obrazovanjem.
Među kućanstvima u kojima su roditelji imali više obrazovanje, najviše stope materijalne uskraćenosti djece zabilježene su u Grčkoj (16 posto), Bugarskoj (12 posto) i Cipru (10 posto).
Najniže stope pak zabilježene su u Sloveniji (blizu 0 posto), Češkoj, Švedskoj i Poljskoj (sve po jedan posto).
