Linićeva lista srama otvorila je brojna pitanja koja su se nametnula sama po sebi kad je javnost bila suočena s popisom više od 100.000 pravnih i fizičkih osoba koje duguju gotovo 30 milijardi kuna. Na neka od tih pitanja pokušao je naći odgovore Večernji.hr, a oni pokazuju da cijela priča o listi poreznih dužnika nije tako crno-bijela kakvom se čini
1. Kako je uopće moguće da su građani (fizičke osobe) nagomilali milijune kuna neplaćenih poreza, pa čak i poreza na dohodak?
Na listi poreznih dužnika neke su fizičke osobe koje su dužne više desetaka milijuna kuna. Moguće je objašnjenje za tako velike dugove ako se radi o obrtnicima koji su se bavili aktivnostima a koje je Porezna uprava naknadno utvrdila. Porezna uprava nema preventivno djelovanje pa tek naknadno, nakon nekog poreznog razdoblja, može djelovati. Na taj se dug zatim obračunavaju zatezne kamate pa ako se on dulje ne plaća, znatno naraste. Usto, tako velik dug za fizičke osobe može nastati i ako se kupovala imovina u Hrvatskoj za strance, na osobnu djelatnost. No Porezna naknadno utvrdi da ta djelatnost nema nikakvu poduzetničku aktivnost i da ta osoba onda nema pravo na oslobođenje od pretporeza i onda mu obračuna dug, pa kamatu...
2. Treba li zbog enormnih iznosa neplaćenih poreza provesti istragu o odgovornosti zaposlenih u Poreznoj upravi i Ministarstvu financija?
Upućeni izvori iz Porezne uprave kažu kako je tako velik dug nastao više spletom okolnosti nego namjerom. To argumentiraju procedurom koja bi morala slijediti nakon političke intervencije da se nekom ne naplati porez. Kažu da bi bilo teško organizirati taj pritisak s obzirom na to da bi netko iz vrha Porezne uprave onda morao pritisnuti prisilnu naplatu, a ona onda područni ured, a on onda voditelja ispostave, a on onda šefa odjela, a on na kraju referenta koji vodi taj slučaj. No isto tako kažu da je bilo uvijek poziva iz svih stranaka kako bi se interveniralo i molilo za prolongiranje naplate dugova nekim dužnicima.
3. Koliko će se dugova naplatiti? Je li realno očekivati da će se, primjerice, naplatiti barem polovina od ukupno objavljenog poreznog duga?
Kukuriku vlada naslijedila je 52 milijarde kuna neplaćenih poreza. Objavljena lista dužnika pokriva 30 milijardi kuna. Dio razlike između tih dviju brojki odlazi na 500.000 do 600.000 ljudi koji su umrli, a koji od 1994. godine imaju ukamaćene dugove. Tako su dugovi sa 1.000 narasli na 15.000 kuna. Oni su otpisani. Upućeni kažu da je moguće naplatiti 15 milijardi kuna duga, dakle polovicu s liste, jer se taj dug odnosi na aktivna poduzeća.
4. Kako se u Hrvatskoj kažnjavaju porezni dužnici osim što im Ministarstvo financija može provesti ovrhu nad primanjima i imovinom? Može li se u Hrvatskoj zbog neplaćanja poreza završiti u zatvoru?
Zbog neplaćanja poreza može se završiti i u zatvoru ne samo kroz porezne propise. Odgovorne osobe u tvrtkama po Zakonu o trgovačkim društvima zbog svjesnog obmanjivanja, a u to ulazi i neplaćanje poreza, mogu završiti u zatvoru. Građani mogu, primjerice, mijenjati novčanu kaznu za zatvorsku ako nemaju novac za njezino podmirenje.
5. Koji dio imovine država smije plijeniti građanima poreznim dužnicima, a što sve može poduzeti prema poduzećima? Postoji li razlika između kaznenog djela utaje poreza i neplaćanja poreza?
Za naplatu poreza država može zaplijeniti svu imovinu građana i tvrtki. No kod građana ne može zaplijeniti, primjerice, odjeću, obuću, hladnjak, štednjak, televizijski aparat i sve što je osobi potrebno za svakodnevni život. Neplaćanje poreza može biti izazvano objektivnim okolnostima poput teškoća u poslovanju, a utaja poreza svjesna je radnja i zakonski teže kazneno djelo od neplaćanja poreza.
6. Je li porezni dug nasljedan? Hoće li nasljednici velikih poreznih dužnika morati podmiriti njihove obveze prema državi?
Nasljednici poreznih dužnika ne moraju se bojati da će morati otplaćivati njihov dug. Naime, ako od poreznog dužnika naslijedite imovinu od milijun kuna, a dug je pola milijuna, onda će se to prebiti i dug naplatiti iz tog nasljedstva. Ako je iznos duga veći od nasljedstva, nasljednik ne mora platit taj dug, on se otpisuje.
7. Što sad mogu učiniti građani koji su veliki porezni dužnici? Postoji li neka mogućnost dogovora s Ministarstvom financija?
Postoji mogućnost dogovora s Poreznom upravom o obročnoj otplati duga. U reprogramu poreznog duga trenutačno je od četiri do pet milijardi kuna. Dogovor o obročnoj otplati uglavnom je takav da se dio, 25 posto, duga plati odmah, a ostatak na rate.
8. Treba li sada država objaviti i listu svih svojih dugova prema građanima i poduzećima u kojima nije poštovan ugovoreni rok plaćanja?
Apsolutno da. Država i državna poduzeća duguju mnogim tvrtkama znatne iznose zbog kojih su mnogi od njih završili na listi srama. Ta poduzeća onda ne mogu platiti ni svojim dobavljačima, koji onda ne mogu platiti obveze državi pa se tako taj krug dužnika širi, a generira ga upravo država.
9. Postoje li u Europi slični primjeri masovnog neplaćanja poreza
Postoji. Grčka je najbolji primjer za to. I u Sloveniji najavljuju sličnu akciju kao i u Hrvatskoj te planiraju objaviti i listu tamošnjih poreznih dužnika. Iako se smatra da je u Hrvatskoj neplaćanje poreza masovna pojava, upućeni tvrde da je kod nas naplativost poreza od 96 do 97 posto, što je više nego, primjerice, u Švedskoj gdje ona iznosi 92 posto.
10. Zašto obrtnici koji nemaju nikakve prihode i aktivnosti moraju plaćati doprinose
Obrtnik, imao posla ili ne, imao prihoda ili ne, sve dok mu je obrt aktivan mora plaćati doprinose u iznosu na koji se prijavio kad je otvarao obrt. Poreznu ne zanima ostvaruje li obrtnik ikakve prihode preko svog obrta, a doprinose mora plaćati, pogotovo ako nije prijavljen nigdje drugdje kao osiguranik mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
