Iako kibernetička sigurnost predstavlja tek oko 3 posto ukupnog tržišta IT sektora, samo tržište kibernetičke sigurnosti bilježi tri puta brži rast od ostatka sektora. Potreba za stručnjacima očita je – što, naravno, ide njima u prilog jer to znači da imaju snažnu pregovaračku poziciju.

U 2020. godini 7 od 10 najtraženijih zanimanja bilo je u području elektrotehnike i računarstva, a tijekom zadnje dvije godine ova zanimanja ostvarila su značajan uzlet i u financijskom pogledu – ističe se u istraživanju Indeeda, vodećeg svjetskog portala za zapošljavanje. Prema tom izvoru, jedno od najtraženijih i najbolje plaćenih poslova upravo je specijalist informacijske sigurnosti.

Opća razina sigurnosti nedovoljna je za suočavanje s trenutačnim rizicima. Tijekom pandemije, odnosno povećanja rada od kuće, a potom i uslijed složene geopolitičke situacije i učestalih kibernetičkih napada, slabosti sigurnosne arhitekture europskih država, institucija i poduzeća dolaze sve više do izražaja.

FER-ov specijalistički studij 'Informacijska sigurnost'

Stručnjaci za sigurnost trebaju, osim domenskog znanja, i znanje o sigurnosti zbog čega je izgradnja takvih stručnjaka zahtjevnija. Upravo se u specijalističkim programima kao što je FER-ov studij Informacijska sigurnost pronalaze stručnjaci iz područja i prebacuju u područje sigurnosti. Oni su najčešće dobro upoznati s najnovijim trendovima na tržištu te se lako prilagođavaju zahtjevima specijalističkih programa. Studij je također namijenjen upravljačkom kadru sa znanjima iz ICT područja zaposlenima u poduzećima i institucijama te domenskim stručnjacima kao što su primjerice programeri, mrežni i sistemski administratori te administratori baza podataka. Svima njima studij pomaže u usmjeravanju karijere u područje informacijske i kibernetičke sigurnosti.

Tržište s godišnjim rastom od 10,8 posto

Koliko je veliko rastuće tržište kibernetičke i informacijske sigurnosti najbolje se oslikava u nedavnom istraživanju konzultantskog poduzeća IDC. Procjenjuje se da će europsko tržište kibernetičke sigurnosti u 2022. godini biti vrijedno gotovo 47 milijarde dolara, što je godišnje povećanje od čak 10,8 posto. Očekuje se da će se taj rast nastaviti tijekom sljedećih nekoliko godina tako da bi do 2026. godine potrošnja na sigurnost opreme, softvere i usluge u Europi trebala premašiti 66 milijardi dolara.

Specijalizirano znanje – najbolja obrana od kibernetičkih napada

Pandemija i ukrajinska kriza povećali su globalnu svijest o riziku od kibernetičkih napada te istaknuli potrebe država, institucija i poduzeća da zaštite svoje sustave i podatke. No, u Hrvatskoj potrebe ne prate i povećana ulaganja u kibernetičku i informacijsku sigurnost. Na obrazovanje se gleda kao na trošak, a ne kao na ulaganje. "Obrazovanje je proces koji zahtijeva dugoročnu strategiju i stabilnost, o čemu bi prvenstveno kompanije trebale voditi računa i ulagati dodatne napore u tom kontekstu. No, čini se da tek mali broj poduzeća ima razrađene strategije obrazovanja djelatnika i uspostavljene procese za implementaciju strategije" ocjenjuje Stjepan Groš, docent na FER-u i član Stručnog vijeća specijalističkog studija Informacijska sigurnost. Informacijska sigurnost jedan je od šest poslijediplomskih specijalističkih studija FER-a. Studij se iz godine u godinu prilagođava najnovijim svjetskim trendovima u području informacijske sigurnosti, a istovremeno prati standarde visokog školstva i znanosti te potrebe gospodarstva i tržišta rada.

'Magistrala sam fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a kao inženjerku fizike, prirodno me zanimao rad u računalnoj struci. Specijalistički studij Informacijska sigurnost je studij s najboljim referencama, modelima i programima koji objedinjuje upravljanje rizikom, tehnološkim i pravnim aspektima informacijske sigurnosti te zaštitom osobnih podataka. Informacijska sigurnost me privlači jer obuhvaća područja koja su bitna za tvrtke kao što je Fina, ali i za HNB, banke i druge financijske i nefinancijske institucije', smatra Klaudija Jonjić, nekadašnja polaznica studija, trenutačno zaposlena kao viši specijalist za pouzdane e-usluge u Uredu za upravljanje politikama e-poslovanja u FINA-i.

Igor Hitrec, voditelj sigurnosnog operacijskog centra za beIN Media grupu u Kataru želio je nakon više od deset godina karijere na poslovima informacijske sigurnosti, još jednom formalan način samome sebi potvrditi da nema puno "rupa" u znanju o informacijskoj sigurnosti. 'Svoju sam karijeru u IT-u započeo bez formalnog obrazovanja. Tijekom godina stjecao sam potvrdu svojega znanja kontinuiranim polaganjem odgovarajućih industrijskih certifikata. Iako mi je gradivo studija bilo poznato, sa zadovoljstvom sam ponovo studirao iz vrlo dobro pripremljenih materijala. Bilo mi je očito da predavači i nastavnici imaju veliko iskustvo u svome području. Studij svakako preporučujem kolegicama i kolegama koje zanima informacijska sigurnost. Dobit će sveobuhvatnu sliku o svim njezinim aspektima, a putem izbornih predmeta dodatno će produbiti svoja znanja. Oni iskusniji prepoznat će vrijednost uloženog truda i vremena kada ih studij još jednom preispita i "podeblja" na tankim mjestima', ističe Hitrec.

Goran Kapić, voditelj informacijske sigurnosti u poduzeću Plinacro d.o.o diplomirao je na FER-u smjer Informacijske i komunikacijske tehnologije, a danas je polaznik studija koji iz prve ruke govori o svojem iskustvu: 'Htio sam dopuniti formalnu razinu obrazovanja i postaviti dobru osnovu za daljnje učenje koje mi neizbježno slijedi u nadolazećim godinama. Područje informacijske sigurnosti je iznimno zanimljivo, vrlo dinamično, a plan studija se po temama u velikoj mjeri preklapa s onime što i inače radim na svome radnom mjestu. Studij bih preporučio svima koji se ozbiljno interesiraju za ovo područje jer je pred stručnjacima informacijske sigurnosti velika perspektiva, možete naučiti puno i u teoriji i u praktičnom dijelu studija te si otvoriti neke nove vidike i postaviti nova pitanja'.

Cilj je studija privlačiti sposobne i ambiciozne ljude te obrazovati sveučilišne specijaliste iz informacijske sigurnosti koji su prijeko potrebni gospodarstvu, državnim institucijama te visokom školstvu i znanosti. Uz navedeno, bitno je istaknuti primarnu ulogu specijalističkih programa, a tu je osiguravanje visoke kvalitete, pristupačnost i korištenje različitih resursa za učenje i podrške studentima. Hristina Marošević, stručnjakinja za informacijsku sigurnost u Ericssonu Nikoli Tesli, smatra da i sam studij uči od svojih polaznika: 'Projekti na kojima smo dosad radili pokrivaju konkretne implementacije u specifičnim područjima dok je specijalistički studij ponudio širu perspektivu sigurnosti neovisno o industriji. Tako kroz paralelni rad u industriji i studij kreira se "povratna veza" u kojoj svaka strana ima benefit. Fakultetu se prezentira praktično primijenjeno znanje u industriji koje se dalje može usavršiti pomoću studija i time unaprijediti već postojeći način rada i poslovne procese. Preporučila bih studij svakome tko je u potrazi "veće slike", što može znatno pomoći u definiranju budućeg i jasnijeg kako projektnog tako i osobnog razvoja, neovisno o profilu, poziciji i industriji'.

Svoje zadovoljstvo studijem podijelio je i Matija Maček, specijalist za poslove obnove u Fondu za obnovu: 'Kada sam upisao studij bio sam viši inspektor za usluge povjerenja u Službi za digitalno gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Završetkom studija prešao sam Samostalnu službu za prevenciju prijevara u Fondu za obnovu. Osobno vjerujem da mi je diploma FER-a znatno pomogla u dobivanju trenutačne pozicije, a kao dodatnu pogodnost ističem i da je za djelatnike koji imaju završen poslijediplomski specijalistički studij odnedavno je uveden i dodatak na plaću. Kao prednost studija izdvajam veliki izbor izbornih predmeta, koje student odabire u skladu sa vlastitim interesima. Tijekom studija stekao sam specifična znanja, povezao sam se s kolegama iz industrije te imao mogućnosti surađivati sa stručnjacima iz raznih područja IT-a. Studij bih preporučio svima koji jesu ili tek žele ući u područje informacijske sigurnosti'.