Problem je što se prodane mjenice, nakon blokade Agrokorovih računa, dobavljačima vraćaju kao bumerang, budući da banke polažu pravo na povrat novca.

Stoga nije čudno što je rješavanje problema mjenica jedan od glavnih uvjeta dobavljača za potpis standstill aranžmana. Prema neslužbenim informacijama, od 16,2 milijarde kuna potraživanja dobavljača, navodno je dospjelo oko 10 milijardi kuna, od čega se veći dio odnosi na mjenice i zadužnice s regresnim pravom. 

Što su u stvari mjenice, kako su se pojavile i cirkulirale između dobavljača i Agrokora te koju ulogu u svemu imaju faktoring društva?

Što je mjenica?

Mjenica je vrijednosni papir koji u trgovini služi kao osiguranje plaćanja. U pravilu ga izdaje dobavljač (trasirana mjenica) uz suglasnost kupca prilikom isporuke robe. Nakon što kupac zaprimi robu, potvrđuje mjenicu i tako preuzima obvezu plaćanja.

Kako su se pojavile mjenice kod Agrokora?

Mjenica je i instrument odgode plaćanja pa se koristi kad su rokovi naplate dulji od tri mjeseca, kao što je to bio slučaj kod Agrokora. Dakle, prihvaćanjem duljih rokova plaćanja dobavljači su zapravo kreditirali Agrokor, a zauzvrat su dobivali mjenice kao jamstvo osiguranja naplate.   

Što dobavljač može učiniti s mjenicom?

Mjenica glasi na određeni iznos novca i može poslužiti kao sredstvo plaćanja. To znači da kupac njome može podmiriti neki svoj dug, odnosno prenijeti je na svog vjerovnika. Može je i prodati prije dospijeća (eskont mjenice). Kupci mjenica su obično banke ili njihova faktoring društva koja se bave otkupom potraživanja.

Što je regresno pravo?

U slučaju da glavni dužnik ne može podmiriti mjenični dug, vlasnik mjenice ima pravo tražiti povrat novca od svih prethodnih imatelja mjenice. Upravo to je jedan od glavnih kamena spoticanja između banaka i dobavljača. Dobavljači traže da se iz kreditnih linija kojima će banke osigurati likvidnost Agrokorovih tvrtki isplate dospjele mjenice po kojima su oni regresni dužnici kao i mjenice koje dospijevaju nakon potpisivanja standstill ugovora. Banke, pak, smatraju da se dugovi nastali do potpisivanja aranžmana, neovisno o tome je li riječ o dugovima Agrokora prema bankama ili dobavljačima, trebaju zamrznuti na određeno vrijeme.

Postoje li 'mjenice bez pokrića'?

Mediji špekuliraju da je u slučaju Agrokora došlo do izdavanja mjenica bez pokrića u fakturiranim robama i uslugama. Kako je mjenica po svojoj prirodi kreditni instrument koji služi za odgodu plaćanja, u trenutku izdavanja dužnik ne treba imati na raspolaganju pokriće za njezinu isplatu. Međutim, on mora stoga planirati svoje novčane tokove tako da po dospijeću može isplatiti imatelja mjenice.

Ako se dogodi, kao u slučaju Agrokora, da dužnik u trenutku dospijeća ne može isplatiti mjenicu, treba utvrditi je li izdavanjem mjenica počinjeno neko od kaznenih djela prijevare ili zlouporabe službenog položaja. Primjerice, elementi kaznenog djela postoje ako se mjenice izdaju u trenutku kada su se već stekli uvjeti za pokretanje stečajnog postupka ili kad se može dokazati da je netko izdavanjem mjenica stekao protupravnu imovinsku korist.

Što je faktoring?

Faktoring je financijski posao u kojem se kupuju potraživanja za prodanu robu ili izvršenu uslugu prije dospijeća naplate. U pravilu se otkupljuju kratkoročna potraživanja s rokom dospijeća do 180 dana od kupaca (dužnika) na temelju vjerodostojnih dokumenata kojima se dokazuje postojanje potraživanja (fakture, zadužnice, mjenice, otpremni dokumenti, carinske deklaracije i sl.).

Kako funkcionira faktoring?

Financiranje se provodi tako da se odmah isplati 70 do 90 posto vrijednosti fakture (avans) na račun prodavatelja, umanjeno za faktoring naknadu. Preostalih 10 do 30 posto vrijednosti doznačuje se nakon dospijeća, odnosno nakon izmirenja obveza od dužnika, umanjeno za faktoring kamatu obračunatu na iznos avansa. Visina faktoring kamate ovisi o terminu dospijeća i riziku naplate.

S obzirom na preuzimanje rizika, faktoring može biti regresni, što znači da rizik neplaćanja preuzima prodavatelj, ili neregresni, kod kojeg rizik preuzima faktoring društvo. U slučaju otkupa mjenice rizik naplate u pravilu je na prodavatelju.

Koliko je veliko hrvatsko tržište faktoringa?

Aktualni zakon o faktoringu koji je na snazi od srpnja 2014. postrožio je uvjete za bavljenje ovom djelatnošću. Trenutno je na tržištu aktivno 13 društava, pri čemu su samo tri svoje poslovanje potpuno prilagodila zakonskim uvjetima. Riječ je o Erste faktoringu, Adriatic Zagreb faktoringu i Infinitum faktoringu.

Krajem veljače faktoring društva raspolagala su imovinom u iznosu od 5,9 milijardi kuna. U prošloj godini ostvarila su prihode od 772 milijuna kuna i čistu dobit od 169 milijuna kuna. Lani su faktoring društva realizirala transakcije u vrijednosti od 19,2 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio (15,5 milijardi kuna) odnosi na eskont mjenica.

Nadzor poslovanja faktoring društava provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), koja ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u faktoring društvima.