Kada se isključe sportski događaji, BDP je na početku godine porastao za 0,4 posto u odnosu na kraj 2021. kada je uvećan 0,3 posto. Na godišnjoj razini švicarsko gospodarstvo poraslo je za 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog rasta u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca.

„Oporavak je nastavljen, kao što se i očekivalo, najvećim dijelom zahvaljujući industrijskom sektoru. Tome valja dodati i snažniji rast robnog izvoza od povijesnog prosjeka ”, priopćilo je ministarstvo gospodarstva (SECO).

Industrijska proizvodnja porasla je za 1,7 posto, unatoč usporavanju u kemijskom i farmaceutskom sektoru, ističu u ministarstvu, ukazujući na snažnu inozemnu potražnju.

Izvoz je porastao za 1,4 posto, potaknut pojačanom potražnjom za preciznim instrumentima, strojevima i metalima, te za satovima i nakitom, priopćio je SECO. Epidemiološke mjere znatno su blaže utjecale na gospodarstvo nego u prethodnim valovima pandemije, a u veljači su i dodatno ublažene, priopćilo je ministarstvo.

Aktivnost je osjetnije smanjena samo u sektoru hotelijerskih i ugostiteljskih usluga, dodali su. Utjecaj više inflacije i sukoba u Ukrajini bit će vidljiv tek u podacima za drugo tromjesečje, napominje Reuters, citiravši upozorenje vlade da više cijene smanjuju kupovnu moć kućanstava i poduzeća.

U travnju inflacija je u švicarskoj dosegnula 2,5 posto, najvišu razinu od 2008., ali je još uvijek daleko ispod razine u eurozoni, gdje su cijene u travnju porasle čak 8,1 posto.

Švicarska vlada snizila je u ožujku prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini na 2,8 posto zbog sukoba u Ukrajini i snažnijeg rasta cijena. Potvrdila je pak prognozu za 2023. kada bi rast aktivnosti trebao usporiti na dva posto.

Švicarski ministar financija Ueli Maurer prošlog je tjedna otklonio mogućnost potpore građanima zbog visokih cijena energije i naznačio da će možda biti prisiljeni smanjiti potrošnju budući da ne planiraju podizati poreze.