Vlade moraju poduzeti akcije na fiskalnom, financijskom i socijalnom planu, što rastući demografski pritisak u većini zemalja regije čini te postupke još hitnijima, istaknuto je u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici Svjetske banke.

'Nakon slabog oporavka u 2010-2011, rast u regiji ECA ponovo usporava, s 5,5 posto u 2011. na projiciranih 3,4 posto u 2012.', rekao je Philippe Le Houerou, potpredsjednik Svjetske banka za Europu i Središnju Aziju.

Od 30 zemalja regije ECA, negativni gospodarski rast Svjetska banka predviđa samo za Sloveniju i Hrvatsku, a nulti rast za BiH, Češku i Mađarsku

'Kriza je ostavila zemlje u regiji sa suženim fiskalnim prostorom, nastavkom pritisaka na banke i višim razinama nezaposlenosti. Dok rashode treba racionalizirati, sada je važno da zemlje štite produktivnu potrošnju na ljudski i fizički kapital, te zbog porasta nezaposlenosti i pritiska demografskih promjena, jačaju sigurnosne društvene mreže', istakao je Le Houerou.

Slabljenje oporavka posebno je prisutno u zemljama zapadnog Balkana i središnje Europe koje imaju bliske trgovinske i financijske veze s Grčkom i Italijom, a velikoj mjeri ovise o inozemnim bankama, ističe Svjetska banka.

Rast također oštro usporava u Turskoj, kao i u Ukrajini i Bjelorusiji. Rast u Rusiji i drugim izvoznicama nafte također je usporen, ali njihova gospodarstva podupiru visoke cijene nafte. To pomaže siromašnijim zemljama središnje Azije koje se oslanjaju na znatan priljev doznaka, prvenstveno iz Rusije.

Mreže socijalne sigurnosti u regiji ECA suočavaju se s tri važna izazova: uravnotežiti demografske i društvene pritiske, zaštiti ljude u kriznim vremenima i pomoći ljudima da prijeđu iz ovisnosti o socijalnoj pomoći u zapošljivost, ocjenjuju iz Svjetske banke.

Ana Revenga, direktorica sektora Svjetske banke za ljudski razvoj Europe i srednje Azije, upozorila je da sa starenjem stanovništva i smanjenjem radne snage, potpora za starije osobe u regiji ECA stvara dodatni pritisak na proračune tih zemalja.

'Starenje je prijeteća kriza koju mnoge zemlje u regiji neće moći izbjeći, te je potrebna hitna akcija kako bi se spriječili veliki mirovinski deficiti', dodala je.

Brzo opadanje radno sposobnog stanovništva predviđa se u većini europskih zemalja tijekom sljedećih 40 godina, a kao primjer se navode Bugarska i Bjelorusija, koje će izgubiti oko 40 posto svoje radne snage do 2050.

Za Hrvatsku se u istom razdoblju predviđa smanjenje radno sposobnog stanovništva za oko 23 posto

Smanjenje doprinosa učinit će mirovinske sustave sve manje održivima. Bez ambicioznijih reformi, mirovinski deficiti će prema predviđanjima doseći gotovo sedam posto BDP-a do 2050., a s obzirom na povećanje neformalnog rada od početka tranzicije, sve veći udio starijih osoba oslanjat će se na socijalnu pomoć u budućnosti.

Ti će pritisci dodatno naprezati već fragmentirane sustave mreže sigurnosti. Napominje se da zemlje u regiji u prosjeku imaju 20 shema socijalne pomoći, koje su uz praznine i dupliciranja, skupe za korisnike i neučinkovite za vlade, te ih treba reformirati kako bi se stvorilo učinkovitije sustave socijalne zaštite.

'Zemlje koje su imale dobre sigurnosne mreže bile su najsposobnije odgovoriti na krizu', rekla je Revenga.

Nisu sve zemlje u regiji bile spremne odgovoriti. Kad je kriza pogodila neke zemlje, poput Moldavije i Tadžikistana, nedostajalo je osnovnih sustava za upravljanje programima sigurnosnih mreža i kanaliziranje novca siromašnima. Ostale zemlje morale su poduzeti značajne reforme kako bi olakšale odgovor na krizu.

Kreatori politike u ECA regiji često izražavaju zabrinutost zbog visoke stope neaktivnosti među radno sposobnim stanovništvom, ovisnosti o socijalnoj pomoći i potencijalu da socijalna pomoć stvara zapreke zapošljavanju. Vlade nastoje pomoći ljudima da smanje ovisnost o novčanim transferima i promiču njihovu zapošljivost i produktivnost, a to 'aktivno uključivanje' ili 'aktiviranje' je prioritet socijalne politike u mnogim zemljama regije.

Dio rješenja je osigurati da ljudi koji mogu raditi rade, uz uvjet da imaju prave vještine i mogućnosti zapošljavanja. Mreže socijalne sigurnosti može se tako oblikovati da osiguraju poticaje kako bi ljudi prešli iz ovisnosti u zapošljavanje', zaključila je Ana Revenga.

Nabrajajući prioritete za akciju, Svjetska banka preporuča vladama da konsolidiraju socijalne naknade u manje, komplementarne programe, s jasnim ciljevima i prioritetima socijalne politike.

Također preporuča poboljšanje učinkovitosti dodjele socijalnih naknada, s jedinstvenim obrascima i procesima, jakim informacijskim sustavima, jedinstvenim platnim sustavom, jačanjem provjera na greške ili prijevare, te praćenje i evaluaciju.

Među prioritetima je i jačanje veza između socijalnih naknada, zapošljavanja i socijalnih službi, kako bi se smanjivala ovisnost i promicala zapošljivost.

Svjetska banka predlaže vladama da aktivno komuniciraju o reformama socijalne politike, ističući da je izgradnja društvenog konsenzusa oko reformi ključ njihova uspjeha