"Upravo gubimo bitku protiv globalnog zatopljavanja. Ne idemo dosta brzo i to je dramatično. Svi se moramo pokrenuti, inače ćemo svi morati podnijeti račun", upozorio je Macron sudionicima summita.

Macron je organizirao "One Planet Summit" uz pomoć UN-a i Svjetske banke, točno na drugu godišnjicu Pariškog sporazuma o zaštiti klime. Na summitu su se okupili predstavnici više desetaka zemalja svijeta, međunarodnih organizacija, velikih kompanija i niz globalno poznatih osoba poput Arnolda Scwharzeneggera, Seana Penna, Michaela Bloomberga i Billa Gatesa. 

"Vrijeme je da počnemo hitno djelovati jer nećemo moći reći da nismo znali", rekao je Macron. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upro je prstom u fosilna goriva, koja su u najvećoj mjeri odgovrna za klimatske promjene. "Investirati u fosilna goriva, znači investirati u našu propast", rekao je Guterres. "Činjenica je da su fosilna goriva u velikoj mjeri subvencionirana, a to znači da investiramo u vlastiti gubitak", rekao je glavni tajnik UN-a.

On je upozorio da je bitka protiv klimatskih promjena daleko od dobivene i da je to "najveći izazov naše epohe". "Pariški sporazum je postavio temelje za ambiciozno djelovanje, ali svjesni smo da današnji napori ne vode k tome. Financiranje bi moglo, trebalo i bit će odlučujući čimbenik. To će činiti razliku između izbubljenog i dobivenog rata. Stoga je pozvao financijski svijet, koji je sada u krizi i često je prisiljen posuđivati novac čak i uz negativne kamate, da investira u profitabilnu, niskougljičnu proizvodnju, koja povoljno utječe na okoliš.

Veliki udarac svjetskim naporima na usporavanju klimatskih promjena zadao je američki predsjednik Donald Trump koji je ovoga ljeta jednostrano potpisao istupanje Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma. Bivši američki državni tajnik John Kerry to je nazvao "sramotnom i autodestruktinvom odlukom". Kerry je ipak izrazio uvjerenje da će Trump ubrzo promijeniti tu odluku.

Svjetska banka je na summitu objavila da će nakon 2019. godine prestati financirati istraživanje i eksploataciju nafte i plina. To je prva multilateralna banka koja je u energetskom sektoru preuzela takvu obvezu. Već od sljedeće godine, Svjetska banka će objavljivati svake godine koliko projekti koje ona financira emitiraju stakleničkih plinova u sektorima koji najviše zagađuju, poput energetike.

Neke banke i osiguravajuća društva poput ING i Axe najavile su da će prestati investirati u poduzeća koja sudjeluju u izgradnji elektrana na ugljen. Skupina od više od 200 velikih investitora, banaka, mirovinskih fondova itd. odlučila je povećati pritisak na 100 kompanija, koje spadaju među velike zagađivače, poput energetskih divova BP-a, Chevron Coal India, proizvođača zrakoplova i automobila Airbus, Ford, Volkswagen. Ti investitori pozorno će pratiti na koji način se te tvrtke ponašaju u vezi sa zaštitom klime i objavljivati popis najvećih zagađivača.

Europska komisija je na summitu predstavila akcijski plan za planet, koja sadrži 10 inicijativa za modernije i pravednije društvo. Zaklada Bill Gates najavila je da će 315 milijuna dolara posvetiti istraživanju u poljoprivredi kako bi se pomoglo najsiromašnijima, poglavito u Africi, da se prilagode klimatskim promjenama. I Europska komisija će u tu svrhu izdvojiti 318 milijuna dolara.