Svjetski prihodi izdavača glazbe prošle godine porasli su za impresivnih 9,7 posto na najvišu razinu još od 2006., odnosno na 19,1 milijardu dolara, objavila je prije nekoliko dana Međunarodna federacija fonografske industrije (IFPI, International Federation of Phonographic Industry). Skok prihoda prvenstveno je zasluga snažnog rasta prihoda od digitalnog emitiranja glazbe (tzv. streaming) koje sada čini gotovo polovicu zarade od snimljene muzike.

IFPI dijeli prihode od snimljene glazbe na pet kategorija: one od prodaje fizičkih nosača zvuka, od prodaje digitalnih muzičkih datoteka (singlova ili albuma), od digitalnog emitiranja, od prava na emitiranje na javnim događajima te od prava na emitiranje u filmovima, televizijskim serijama, računalnim igrama i sl. Najveći dio prihoda, 47 posto, svjetski izdavači ostvaruju od digitalnog emitiranja glazbe, odnosno od usluga koje pružaju Spotify, Apple Music, Deezer, SoundCloud i drugi. Krajem prošle godine ti i slični servisi imali su 255 milijuna pretplatnika, stoji u analizi IFPI-ja.

Digitalno emitiranje je u samo nekoliko godina postalo iznimno popularan način slušanja glazbe zbog kojeg je smanjena čak i prodaja muzičkih datoteka (tzv. download), od koje se, recimo, 2013. ostvarivalo 4,3 milijarde dolara prihoda, a lani dvije milijarde dolara manje. Prodaja datoteka sada predstavlja 12 posto ukupnih prihoda i upola je manja od prodaje fizičkih nosača zvuka poput CD-ova i ploča koji izdavačima još uvijek donose oko četvrtine zarade.

Udio prihoda koji se ostvaruju kroz prava na emitiranje na javnim događajima i u filmovima te televiziji već najmanje desetljeće i pol polagano, ali konstantno raste. On je 2001. iznosio oko 2,5 posto svih prihoda (0,6 milijardi dolara), da bi do prošle godine premašio 16 posto i dosegnuo 3,1 milijardu dolara.

Popis najjačih svjetskih glazbenih imena otkriva da je lani najuspješniji bio kanadski hip-hop izvođač Drake. Slijedi južnokorejska pop grupa BTS te britanski kantautor Ed Sheeran. Lista se odnosi samo na prodaju snimljene glazbe, odnosno ne uzima u obzir prihode koje su izvođači ostvarili kroz koncerte i na druge načine.

Sheerana na tom popisu slijede američki izvođači Post Malone te Eminem, a na šestoj poziciji našao se gotovo pet desetljeća stari britanski bend Queen. Skok interesa za njihovu glazbu posljedica je lani objavljenog biografskog filma 'Bohemian Rhapsody' o pokojnom legendarnom pjevaču tog benda Freddieju Mercuryju. Do desetog mjesta listu još nadopunjuju grupa Imagine Dragons te izvođači Ariana Grande, Lady Gaga i Bruno Mars.

Najuspješniji lanjski digitalni singlovi bili su pjesma 'Havana' izvođačice Camile Cabello (prodana u 19 milijuna kopija), 'God's Plan' izvođača Drakea (15,3 milijuna kopija) te pjesma Eda Sheerana s naslovom 'Shape of You' (14,9 milijuna kopija). Najprodavaniji digitalni album bila je muzika iz filma 'The Greatest Showman', prodana u 3,5 milijuna primjeraka, a slijede dva albuma korejskog benda BTS pod imenom 'Love Yourself: Answer' (2,7 milijuna) i 'Love Yourself: Tear' (2,3 milijuna).

Najveće svjetsko tržište su Sjedinjene Američke Države, a slijede Japan, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Južna Koreja, Kina, Australija, Kanada i Brazil. Od četiri velike svjetske regije jedino je u Europi lani ostvaren tek simboličan rast prihoda od 0,1 posto, dok su i Sjeverna i Južna Amerika te Azija s Oceanijom zabilježile dvoznamenkaste skokove.

U Europi je blag rast ostvaren na nordijskim tržištima dok su neka druga, poput Austrije ili Irske, zabilježila jače skokove, od 20, odnosno 7,5 posto. Njemačka je pak bila jedino europsko tržište s padom prihoda i to od čak 9,9 posto 'dijelom zbog kontinuiranog odmaka od tipa tržišta na kojem dominira fizička prodaja' te se zahvaljujući tome Velika Britanija, u kojoj su prihodi skočili 3,1 posto, probila na poziciju najvrednijeg tržišta u Europi, navodi se u izvještaju IFPI-ja.

Glazbena industrija se proteklih dva i pol desetljeća, poput novinskih izdavača, nalazi u procesu snažne prilagodbe poslovnih modela informatičkoj revoluciji, odnosno internetu. Glazbeni izdavači, baš kao i izdavači novina, našli su se u vrlo nezgodnoj situaciji u kojoj je distribuciju muzike (kao i vijesti) u relativno vrlo kratkom vremenu preuzeo internet. Plácido Domingo, predsjednik IFPI-ja, smatra da se mora osigurati 'adekvatno okruženje kako bi uspjeh bio održiv u budućnosti' te da se mora stvoriti 'muzički ekosustav koji je zdrav i otvoren svima'.

I dok su se sami glazbenici i izvođači prilagodili trendu padajućih prihoda od prodaje snimljene glazbe tako da su počeli učestalije svirati uživo na koncertima ili festivalima, uz podizanje cijena ulaznica za takve događaje, izdavačka industrija se s druge strane svim snagama dugo koncentrirala na borbu protiv nelegalnog preuzimanja datoteka na internetu iako je ta borba donosila vrlo upitne rezultate.

Nakon više od desetljeća takvog natezanja glazbena industrija je, izgleda, konačno rješenje našla u digitalnom emitiranju. Od 2001., kad su globalni prihodi izdavača iznosili 23,9 milijardi dolara (tada je 97,5 posto prihoda dolazilo od prodaje fizičkih nosača zvuka), oni su postepeno padali, da bi 2014. završili na minimalnih 14,3 milijardi dolara. Nakon toga polako kreće oporavak, najviše zahvaljujući streamingu, na lanjskih 19,1 milijardu dolara.

IFPI politički obrazlaže uspjeh 'povećanim iznosom investicija, uz kontinuirano zemljopisno širenje infrastrukture', odnosno sve širim spektrom mogućnosti da obožavatelji glazbe uživaju u njoj bilo preuzimanjem datoteka, bilo korištenjem nekog od servisa za digitalno emitiranje muzike. Time obožavatelji dobivaju 'lakši pristup sve raznolikijem katalogu muzike', zaključuju u IFPI-ju.

Brojke i trend u proteklih nekoliko godina ukazuju na to da je prošla glavna kriza za muzičke izdavače i da mogu očekivati nastavak rasta idućih godina. Lekcija o prilagodbi novoj situaciji na tržištu vjerojatno je naučena i treba se nadati da su izdavači naučili da u doba informatičke revolucije nije potrebno započinjati sukobe s korisnicima, nego im osigurati najpogodniji mogući način da koriste neku uslugu. Sada, do iduće takve revolucije treba ipak malo uživati u glazbi.