Prema neslužbenim informacijama iz brokerskih krugova, u burzovni rat za dionice Ine uključio se tajanstveni američki ulagač, koji je pomrsio planove mirovinaca. Večernji.hr piše da se HANFA obratila i američkom regulatoru SEC-u (Securities and Exchange Commission) kako bi on provjerio nije li slučajno taj američki ulagač povezan s MOL-om.

Nastavljen je svojevrsni informativni rat o potencijalima Ininog plinskog biznisa u Siriji. Nakon što su mediji objavili da je Ina uskratila informaciju o višestrukom rastu prihoda u Siriji, iz Ine i MOL-a je stigao demanti u kojem se ističe da je Ina objavila podatak da u Siriji ima 55,9 milijuna barela ekvivalenta nafte dokazanih i vjerojatnih rezervi.

Također navode da se ukupni prihodi od plinskog poslovanja u Siriji procjenjuju na četiri do pet milijardi dolara tijekom cijelog životnog vijeka projekta (25 do 30 godina), opovrgavajući time neke medijske navode da se taj prihod može očekivati u 10 godina.

U osam dana dana trgovanja na burzi (nakon prekida suspenzije) ukupni promet dionicom Ine iznosio je 871,6 milijuna kuna, a ukupno je protrgovano 307.699 Ininih dionica

To je 38,4 posto od ukupno 800.910 dionica na koje se odnosi ponuda MOL-a po cijeni od 2.800 kuna za dionicu, a 3,08 posto od ukupnog broja Ininih dionica

Većinu dionica kupili su mirovinski fondovi, pri čemu je najaktivniji bio AZ mirovinski fond.

Prema zadnjim podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, AZ mirovinski fond drži 148.531 dionicu Ine (1,49 posto temeljnog kapitala), Raiffeisen mirovinski fond stekao je 53.411 dionica (0,53 posto), PBZ Croatia osiguranje OMF je izbio na peto mjesto sa 46.394 dionica (+0,46 posto), a najmanje je izložen Erste plavi fond, koji ima samo 20.000 dionica Ine (0,2 posto).

Tajanstveni američki ulagač navodno je skupio 12.000 dionica odnosno 0,12 posto temeljnog kapitala.