Talijanska vlada odobrila je u ponedjeljak proračun za 2019. godinu kojim povećava socijalna davanja, reže dob odlaska u mirovinu i općenito povećava deficit, čime je, kako se i očekivalo prethodnih dana, izazvala ozbiljno negodovanje u Bruxellesu. Još tijekom sastavljanja novog proračuna iz sjedišta Europske unije mogli su se čuti prigovori čim je primijećeno da će nova talijanska vlast odstupiti od prijašnjih planova kako bi ispunila obećanja koja je dala biračima i zahvaljujući kojima je odnijela pobjedu na izborima ranije ove godine.

Koalicijska vlada pokreta 5 zvijezda i desničarske Lige, na čijem se čelu nalazi premijer Giuseppe Conte, objavila je plan da će talijanski proračun iduće godine ciljati deficit od 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je brojka unutar europskih pravila, ali je i pogoršanje u odnosu na ovogodišnji deficit od 1,8 posto. Povećanje deficita je u suprotnosti s pravilima Europske unije koja visokozaduženim državama poput Italije diktiraju smanjivanje deficita prema nuli.

'Ovaj proračun ispunjava vladina obećanja i istovremeno održava red u javnim financijama', izjavio je u ponedjeljak talijanski premijer Giuseppe Conte, čije riječi prenosi Reuters.

Pokret 5 zvijezda i Liga objavili su da neće odustati od planiranih proračunskih izdataka pravdajući ih potrebom da se potakne rast i smanji prijetnja siromaštva u Italiji. Među promjenama koje donosi proračun je, primjerice, reforma mirovinskog sustava. Italija je 2011. povećala dob u kojoj se može ostvariti odlazak u mirovinu, a nova pravila koja bi trebala stupiti na snagu u veljači će uvelike poništiti tu raniju reformu. Talijani bi ubuduće, održe li se najavljene promjene, u mirovinu mogli ići kad zbroj njihovih godina i godina radnog staža dosegne brojku 100. Dakle osoba starosti 60 godina bi u mirovinu mogla s 40 godina radnog staža. Samo ova promjena će donijeti novih sedam milijardi eura izdataka za proračun.

Još desetak milijardi eura trebalo bi otići na uvođenje jedinstvenog temeljnog dohotka za najsiromašnije. Nezaposleni Talijani i umirovljenici imat će pravo na mjesečni prihod u visini do 780 eura, ali isplata je uvjetovana nekolicinom pravila – obavljanjem društveno korisnog rada ili dokazom da se aktivno traži zaposlenje. Dio promjena tiče se i poreznog sustava u kojem će oni koji manje zarađuju imati priliku za dodatne olakšice, ali vlasti su odlučile i ponešto srezati dio poreznih beneficija kojima su se koristile banke te provesti djelomičnu poreznu amnestiju u nadi da će oni koji proteklih godina nisu prijavljivali prihode iskoristiti priliku da na ovaj način 'raščiste' račune s državom.

Europska komisija uvjerena je da će novi proračun dodatno povećati zaduženost talijanske države, zbog čega je u Bruxellesu zazvonio alarm. Nakon financijsko-ekonomske krize EU je početkom desetljeća u dva navrata uveo stroža pravila nadzora državnih financija kako bi se spriječio nastanak novih problema ili pogoršavanje postojećih. I iako se Talijani trude uvjeriti kritičare da se u njihovom slučaju radi o puhanju na hladno, situacija nije baš tako bezazlena.

S udjelom javnog duga u bruto domaćem proizvodu od oko 130 posto, od Italije je među državama članicama EU-a gora jedino Grčka, u kojoj se taj udio kreće oko 180 posto. No talijanska ekonomija je deset puta veća od Grčke i čini više od deset posto ukupnog gospodarstva EU-a. Ako je 'malena' Grčka gotovo izazvala krah eurozone i zajedničke valute, jasno je zašto Bruxelles toliko strahuje od mogućeg pogoršanja situacije u Italiji i posljedica koje bilo kakvi problemi mogu imati na financijskim tržištima.

Povjerenik EK za ekonomiju Pierre Moscovici ovog tjedna posjetit će Rim kako bi pokušao nagovoriti talijanske vlasti na djelomičnu prilagodbu europskim pravilima ili će u suprotnom Komisija morati izdati negativno mišljenje na proračunske dokumente i tražiti od Italije da u tri tjedna prilagodi nacrt proračuna. Ako se talijanske vlasti ogluše na briselske zahtjeve, EU bi mogao zatražiti otvaranje procedure za prekomjerni deficit.

Talijanski ministar ekonomije Giovanni Tria, koji nije član nijedne od koalicijskih strana u talijanskoj vladi i prvotno se protivio povećanju deficita, uvjeren je da će Komisiji moći objasniti da je za poticanje rasta u talijanskoj ekonomiji nužan proračunski deficit koji je prozvao 'normalnim'. Tria je odbacio i zabrinutost zbog koje su porasle cijene talijanskim državnim obveznicama, a time i trošak zaduživanja za državu, i kazao da je 'ideja da ovaj proračun može upropastiti Europu neosnovana'.

Na cijelu neugodnu situaciju u državnim financijama naslanja se i kriza u talijanskim bankama. Već godinama tamošnje banke posluju uz teškoće izazvane nepovratnim kreditima. Postepeno rasterećivanje tog problema čišćenjem bilanci obavlja se istovremenom kupnjom državnih obveznica. Naravno, bilo kakva panika na međunarodnim tržištima koja bi obezvrijedila talijanske državne obveznice automatski bi značila i novu veliku krizu u bankama s Apeninskog poluotoka.

Prema ljetošnjim podacima, talijanske su banke u kolovozu držale blizu 375 milijardi eura državnih obveznica, što je bilo više od deset posto njihove ukupne imovine. Financijska tržišta već su proteklih mjeseci uračunala rast rizika za dvije najveće banke - UniCredit i Intesu Sanpaolo – u čijem se vlasništvu nalaze i dvije najveće hrvatske banke. Kako postoji mogućnost da agencije za kreditni rejting snize ocjene talijanskim bankama, financijski povjetarac vrlo brzo bi se mogao pretvoriti u oluju.

S druge strane, kaos u ekonomiji i državnim financijama gotovo da su i prirodno stanje za državu koja se nalazi među deset najvećih svjetskih i četiri najveća europska gospodarstva. Živahni Talijani na vlastitu situaciju, izgleda, puno hladnokrvnije gledaju od 'smirenih' birokrata sa sjevera.