Govorili su Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Emil Tedeschi, šef Atlantic grupe; ekonomist Velimir Šonje, Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu, šef Privredne banke Zagreb Božo Prka, Vedran Šošić iz HNB-a te Marina Ralašić iz Štedopisa.

Ralašić je rekla kako su psihologija i novac jako povezani. 'Kada građanin dobije kovanicu od jednog eura, on će to percipirati kao jedan. No zapravo je to sedam i pol kuna', rekla je i izrazila strah da su ljudi iracionalni kada je u pitanju novac, zbog čega je važna financijska pismenost koja uči upravljanju i odnosu prema novcu.

'Vidjeli smo koje sve čimbenike treba zadovoljiti da bismo uveli euro. Sama činjenica da smanjujete rizičnost makroekonomskog sustava i pojedinih subjekata smanjuje i premiju na rizik. Mislim da će proces uvođenja ići lagodno. Smanjuje se i premija sistemskog rizika, smanjit će se cijene državnih obveznica', rekao je Prka i dodao:

'Razina rasta kamata će biti niža. Banke će kratkoročno izgubiti dio zbog trgovanja valutama, no na srednji rok će se to kompenzirati smanjenjem regulatornog pritiska. Činjenica je da banke kratkoročno i srednjoročno gube, što znači da će se morati prilagoditi, vjerojatno kroz restrukturiranje. Druga strana, poduzeća i građani, sigurno su neto dobitnici', rekao je bankar.

Tedeschi je poručio da za poslovne ljude stabilnost znači veću profitabilnost. 'Mijenjao bih sve pozitivne tečajne razlike za stabilnost tečaja. Živimo i radimo u visoko euriziranom okruženju i neovisno o tome radi li o uvozniku ili izvozniku, itekako smo izloženi promjeni tečaja. Hedging je za našu upravu jedan od najvažnijih zadataka od osnivanja Atlantic grupe 1991.', rekao je Tedeschi.  

'Velike kompanije su izložene ne samo tečaju euro-kuna, nego i fluktuaciji dolara pa te stvari rješavamo izmještanjem proizvodnje kako bismo smanjili izloženost tečaju', rekao je šef Atlantica.

Šonje kaže da ljudi percipiraju rast određenog broja manjih cijena i prirodno je da se boje toga. 'Ne možemo znati koliki će biti rast cijena kod nas, ali ciljanim akcijama se može napraviti nešto. Izgubili smo najefikasniji instrument za to da se u trenutku uvođenja eura smanji porez i to ozbiljno', tvrdi Šonje.

Šošić se osvrnuo na mjenjačke poslove: 'Ukidanje mjenjačkih troškova je korisno za građane i poduzeća. Uštede će biti na razini od 500 milijuna do milijardu kuna godišnje. Druga korist su prekogranična plaćanja, gdje će se troškovi također smanjiti. Banke će imati jednokratne troškove prilagodbe IT sustava, a taj trošak će imati i svi drugi. Koristi će imati i banke kroz nižu rizičnost sustava.'

Vehovec je kazala kako je u kontekstu turizma bitno uvesti euro jer će se poništiti trošak konverzije i tečajnih razlika. Ova strategija, prema njoj, građanima će donijeti koristi.

Ivanov je zaključila kako kad se jednom uvede euro, njegov stabilan tečaj će odgovarati izvoznicima: 'Osobno mislim da oni podržavaju uvođenje eura jer su prilično negativno reagirali na aprecijaciju kune. Kada se uvede euro, te priče će nestati. Isto tako, do trenutka uvođenje eura izvoznike brine hoće li kuna jačati. Stalno govorimo o nominalnom tečaju, a ne o realnom, po kojem smo puno konkurentniji.'

Konferenciju su zatvorili Martina Dalić, ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade, te guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

'Odluku o uvođenju eura nije nam nitko nametnuo. Sami smo je donijeli jer vjerujemo da pristupanje Hrvatske europodručju nije dobro samo za gospodarstvo, već i za životni standard svih hrvatskih građana', rekla je Dalić i poručila kako je nacionalna valuta simbol državnosti, ali kako su takvi simboli i jako gospodarstvo i bogati građani.