Tedeschi je rekao da se ne može govoriti o krizi leadershipa, a da se ne spomene bivšeg predsjednika Vlade protiv kojeg se vodi nekoliko sudskih procesa, slučaj Agrokor i kriminal u Hrvatskoj gospodarskoj komori. 

"Treba biti vrlo jasan. S takvim liderima smo dospjeli tu gdje jesmo. Jesu li oni bili sposobni? Oni su naoko bili sposobni, bili su probitačni. Oni nisu igrali u zakonskim normama po pravilima. Ako netko smatra da je lider onaj koji je inovativan, koji svjesno krši pozitivne pravne propise, onda je u krivu. Takva vrsta liderstva nas vodi u kaos, direktno osiromašuje društvo i šalje mladima poruku 'u ovakvom društvu se može na ovakav način uspjeti'", rekao je Tedeschi. 

Obrušio se na dugogodišnji način upravljanja u tom koncernu i ponašanje Uprave, pogotovo Ivice Todorića. 'To što Ivica Todorić radi, to je svinjarija. Pobjeći i ostaviti brod sa više desetaka zaposlenih, ostaviti cijeli svoj tim da bude pod istragom i negdje iz daljine nekog komfora, Londona, držati predavanje ukupnom hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini, pa i šire, kako je on u pravu, a ovdje je evidentna rupa od više milijardi kuna, to govori o antivodstvu. Zbog toga ako govorimo jednu rečenicu što je lider – to je odgovoran vođa. Odgovoran vođa nikad ne bi dopustio ovakvu situaciju i nikad se ne bi ovako ponašao, kaže Tedeschi. 

Čelnik Atlantica istaknuo je kako je način obrane članova menadžmenta Agrokora kada tvrde da oni nisu odgovorni na ono što se dogodilo u kompaniji naziva nevjerojatnim.

"Kada je trebalo primati dobre plaće i financijske pakete od 10 tisuća eura mjesečno, sa skupim automobila i pripadajućim beneficijama, tada su bili formalno članovi uprava i radili su svoj posao. A kada se ispostavilo da je takvo upravljanje stvorilo milijarde kuna gubitaka, tada odjednom oni nisu odgovorni. Jedan član uprave se brani kako je potpisao neki dokument, jer se slučajno našao u zgradi u tom trenutku. Drugi tvrdi kako je ekonomski obrazovan, ali da ne zna čitati financijske izvještaje, treći kaže kako je financijska izvješća vidio tek kad su objavljeni na web-stranicama kompanije, četvrti govori da ne zna kada je bio član uprave, peti da se sjednica uprave nije održala osam godina. Pa to je dječji vrtić, a ne korporativno upravljanje."

Tomašković je rekao kako će kolaps Agrokora svakako ostaviti traga, ali da neće pomoći mladim ljudima da nauče kako trebaju raditi. Odgovornost je, smatra Tomašković, na onima koji upravljaju velikim kompanijama da odgoje nove mlade menadžere. 

Tedeschi je kazao kako već godinama upozorava na nisku razinu upravljanja i upravljačkih kapaciteta u Hrvatskoj i u privatnom sektoru i u javnoj upravi. Stanje u hrvatskom gospodarstvu povezano je s ljudima i timovima koji njime upravljaju, smatra Tedeschi. 

S njime se složio i Tomašković. Rekao je kako u Hrvatskoj nema puno velikih multinacionalnih kompanija koje ulažu u edukaciju svojih lidera, ali i da  mnoge kompanije još uvijek ne prepoznaju važnost ulaganja u razvoj. "Liderstvo nije talent koji se ne treba razvijati i na kojem se ne treba raditi. Za dobrog lidera je naravno važno da ima neke karakteristike koje mu pomažu, ali na kraju to se sve uči. Dio se treba učiti na fakultetima, a dio u praksi radeći u kompaniji. A mi tu zaostajemo", istaknuo je Tomašković.  

Novinić je rekao kako je leadership spoj znanja, osobnosti i iskustva. Istaknuo je kako je još 2001. rađena analiza poslovnog sektora u Hrvatskoj. Prema toj analizi, poduzetništvo u Hrvatskoj je stigmatizirano. 16 godina kasnije nismo daleko odamaknuli od toga. "Moramo znati da su lideri oni koji vode, stvaraju i na razini društva moramo promijeniti način razmišljanja, rekao je Novinić i dodao da postoji razlika između upravljanja u javnom sektoru i privatnim tvrtkama. Ja sam na jednom  panelu rekao da Hrvatska ima deset Tedeschija i pet Rimaca izgledala bi bitno drugačije. Ljudi koji u svom segmentu 'vuku' i stvaraju novu veliku vrijednost mijenjaju jednu zemlju kao što je Hrvatska", dodao je Novinić. 

Fačini je rekao da se sve rečeno može primijeniti i na glazbu. 'Obrazovanje je sve uže. Sve je prilagođenije jednom specijaliziranom pristupu. Širine koja se očekuje više nema. Mi se ne mijenjamo dovoljno brzo da bismo mogli to postići i takve osobe postaviti na noge', objasnio je Fačini i  usporedio stanje u hrvatskoj glazbi i obrazovanju s onim u razvijenim zapadnim zemljama.  

Novinić ističe da je problem u obrazovnom sustavu koji 'ne proizvodi' mlade ljude kakve traži privatni sektor. Naveo je i primjer Agencije za investicije i konkurentnost kada je imao prilike zapošljavati mlade ljude i istaknuo da se vidi razlika između onih koji su završili državne fakultete i privatne škole. "Oni su znali napraviti poslovni plan, investicijsku studiju. Znali su naparaviti izvrsnu prezentaciju. Odradili su seminarske radove, odradili su nekoliko mjeseci u tvrtkama izvan Hrvatske. To je očito put koijm trebamo krenuti“, rekao je Novinić. 

Kritičan prema obrazovnom sustavu bio je i  Tedeschi. Naveo je nekoliko primjera koji, prema njegovu mišljenju, potvrđuju da ne idemo u dobrom smjeru. "Mi ne želimo priznati da je jedan od kandidata za rektora čovjek koji ni u jednoj kompaniji ne može biti u prvih 100 ljudi, a trebao bi voditi cijelo Zagrebačko sveučilište. Ja sam svjedok da su me više puta pozvala udruge studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta gdje se na predavanju tražila stolica više, a da je u publici bio jedan ili nijedan profesor i asistent. One koji uče i obrazuju našu djecu ne interesira ono što tu istu djecu zanima. O tome treba javno i jasno progovoriti. Može netko reći da ja imam visoko mišljenje o sebi, ali ja prije imam visoko mišljenje o ljudima koji su me pozvali. Ali ako moj dolazak na Ekonomski fakultet ne pobudi interes onih ljudi koji tu djecu uče, onda se stvarno pitam u kojem mi to društvu živimo", rekao je Tedeschi.