Svega tri mjeseca preostalo je do kraja obveze trgovaca da cijene iskazuju dvojno i u kunama i u eurima. Nakon toga bit će istaknute samo u eurima. RTL Danas provjerio je s građanima u jednoj zagrebačkoj trgovini jesu li se naviknuli
Na euro se sporo navikavamo. Više od 90 posto građana povremeno preračunava u kune, a 50 posto to radi stalno. Pokazalo je to istraživanje agencije za ispitivanje tržišta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Profesor odsjeka za psihologiju, Zvonimir Galić, objasnio je za RTL Danas što je otežavajući čimbenik.
"Mi se učimo novoj valuti vrijednosti stvari. To se događa u uvjetima visoke inflacije, gdje nam je ionako teško procijenit, stavit si u glavu ta poskupljenja."
vezane vijesti
Kako dvojno iskazivanje cijena prestaje sa zadnjim danom 2023., pitanje je kad će se građani naviknuti i ima li savjete kako se lakše prilagoditi. Galić kaže da će trebati još godina i pol do dvije i dodaje: "Moj savjet da množite s osam ili deset, ako želite izbjeći da kupite nešto što vam se čini jeftino".
Zanimljivi su i podaci koliko je još kuna ostalo na tržištu. Od 500 milijuna komada novčanica koje su bile u opticaju, građani su vratili 436 milijuna komada, odnosno 87 posto. Ali od 3 milijarde kovanica u opticaju vratilo se tek 735 milijuna, odnosno 24 posto.
Ogromna količina kunske gotovine i dalje je kod građana. Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, kaže: "Na jučerašnji dan još uvijek je u opticaju bilo 5 milijardi i 43 milijuna kuna, što znači da je to preostala količina novca kune koje građani trebaju zamijeniti. Iskustvo drugih zemalja koje su uvodile euro pokazuje da se nikada ne zamijeni sve".
