Prošle subote stanare zgrade na zagrebačkoj Trešnjevci neugodno je iznenadila činjenica da im je prilično napukla fasada, zbog čega su se neki upitali je li zgrada još uopće sigurna za stanovanje. Ispostavilo se da opasnosti po život nema, ali u srijedu stigao im je novi šok. Popravak zgrade neće platiti investitor već vlasnici stanova, ali i to nije sve
Investitor i izvođač radova u ovom slučaju neće platiti niti popraviti zgradu jer je riječ o Industrogradnji, kompaniji koja je otišla u stečaj i nestala s tržišta. Njezin pravni naslijednik, varaždinska Industrogradnja također nije nadležna:
'S obzirom na medijske natpise kako je u predmetnoj zgradi bilo više građevinskih zahvata koji su mogli narušiti statiku i kvalitetu zgrade mišljenja smo da nema mjesta odgovornosti pravnih slijednika izvođača već da je odgovornost na suvlasnicima same zgrade', kazali su.
U građevinskoj ispekciji kažu da bi vlasnici stanova čak mogli dobiti i prijavu ako se utvrdi da zgrada nije pravilno održavana.
Zbog neprimjerenog održavanja mnoge stambene zgrade predstavljaju opasnost za prolaznike i njihove stanare. Uz besparicu, glavni uzroci problema su loše planiranje te nepoznavanje prava i obveza sudionika u upravljanju zajedničkim vlasništvom
Upravljanje višestambenim zgradama uređeno je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tim propisom određeno je da su suvlasnici dužni sudjelovati u upravljanju zajedničkim dijelovima nekretnine, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkog upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu.
Kako bi upravljanje bilo što efikasnije, suvlasnici biraju predstavnika stanara, koji posreduje između njih i upravitelja. Predstavnik stanara dužan je održavati redovite sastanke na kojima suvlasnike informira o poduzetim aktivnostima, stanju zgrade, potrebnim radovima i troškovima pojedinih intervencija.
Na sastancima se putem glasanja donose odluke o upravljanju zgradom, pri čemu suvlasnici sudjeluju davanjem prijedloga te pristankom ili uskraćivanjem pristanka za poduzimanje određenog posla. Treba naglasiti da se glasovi računaju po neto površini stambenog prostora, a ne po broju suvlasnika. To znači da je za donošenje natpolovične odluke potrebno više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine u kvadratnim metrima.
Ako se većina ne uspije postići, a poduzimanje nekog posla redovite uprave nužno je za održavanje, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika odluka se može donijeti sudskim putem u izvanparničnom postupku. Suvlasnici odlučuju o svim pitanjima koja se tiču zajedničkih dijelova i uređaja zgrade sukladno odredbama zakona i međuvlasničkog ugovora. Suvlasnici donose odluke o poduzimanju različitih poslova koji se, ovisno o njihovoj prirodi, dijele na redovne i izvanredne.
U okviru redovnih poslova upravljanja vlasnici odlučuju o donošenju programa održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, uključujući građevne promjene nužne radi održavanja, donošenju godišnjeg plana prihoda i rashoda zgrade, prihvaćanju godišnjeg izvješća o radu, stvaranju primjerene zajedničke pričuve za predvidive buduće troškove, uzimanju zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni pričuvom, primjerenom osiguranju zgrade, imenovanju i opozivu predstavnika suvlasnika, imenovanju i opozivu zajedničkog upravitelja, određivanju i promjeni kućnog reda, iznajmljivanju i davanju u zakup, kao i otkazivanju stanova i drugih samostalnih prostorija na kojima nije uspostavljeno etažno vlasništvo te o drugim poslovima koje predloži upravitelj ili najmanje trećina suvlasnika.
Odluke o poduzimanju redovnih poslova upravljanja smatraju se donesenim kada se za njih izjasne suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova.
Izvanredni poslovi obuhvaćaju veće zahvate koji se poduzimaju povremeno. U takve poslove ubrajaju se promjena namjene određene stvari (npr. pretvaranje zajedničkog prostora u stambeni ili poslovni prostor), poboljšanja na zgradi (ugradnja uređaja i elemenata koje zgrada nije imala), veći popravci, dogradnja i nadogradnja zgrade, preuređenje, otuđenje te davanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine u zakup ili najam na dulje od jedne godine.
Za poduzimanje izvanrednih poslova potrebna je suglasnost svih suvlasnika.
Kako bi olakšali upravljanje stambenom zgradom, suvlasnici mogu sklopiti međuvlasnički ugovor. Tim ugovorom određuju se uvjeti i način upravljanja zgradom, pobliži podaci o osobi koja će upravljati zgradom, opseg poslova koje će takva osoba obavljati, uvjeti i način prikupljanja i raspolaganja pričuvom te podaci o predstavniku stanara i njegovim ovlastima.
Ugovorom o upravljanju suvlasnici ovlašćuju upravitelja da u njihovo ime obavlja poslove o kojima su donijeli odluke. Osim redovnog održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, upravitelj obavlja povremene i godišnje preglede nekretnine, utvrđuje visinu sredstava zajedničke pričuve koju snosi pojedini suvlasnik, organizira naplatu pričuve, raspolaže sredstvima koja vlasnici izdvajaju za pokriće troškova održavanja zajedničkih dijelova i uređaja, organizira osiguranje zgrade od rizika, uzima kredite radi osiguranja dodatnih sredstava za pokriće troškova održavanja zgrade te zastupa suvlasnike pred sudom i drugim tijelima državne vlasti u postupcima koji proizlaze iz upravljanja.