U razdoblju od 2008. do 2013. velike kompanije smanjile su izvoz za četiri milijarde kuna dok su mala i srednja poduzeća u istom razdoblju povećala izvoz za osam milijardi kuna, pokazuje istraživanje Jurice Zrnca iz Hrvatske narodne banke prezentirano na okruglom stolu 'Otkrivamo nove hrvatske izvoznike'
'Izvoz je jedini poticajni element koji doprinosi rastu BDP-a poslije recesije', rekao je Zrnc, ističući da jačanje izvoza uz istovremeno smanjenje domaće potražnje svjedoči o promjeni modela rasta. Pritom su nositelji promjena mala i srednja poduzeća, čiji broj raste, kao i postotak izvoznika među njima.
'Za razliku od velikih tvrtki koje imaju veću tržišnu moć pa se lakše odupiru krizi, mala i srednja poduzeća nemaju drugog izbora te moraju pojačavati izvoz', zaključuje Zrnc, dodajući da se na taj način stvara nova izvozna baza
Međutim, u odnosu na druge tranzicijske zemlje, hrvatski izvoz raste puno sporije. Dok je hrvatski izvoz od 2008. porastao 10 posto, u baltičkim zemljama, Češkoj i Poljskoj porastao je od 50 do 60 posto. Slabiji rast hrvatskog izvoza Zrnc tumači orijentacijom na tradicionalna izvozna tržišta i nedovoljnim otvaranjem novih tržišta.
Na zaostajanje hrvatskih poduzeća upućuje i istraživanje Svjetske banke i Ekonomskog instituta o produktivnosti hrvatskih poduzeća.
Istraživanje je pokazalo da su hrvatska poduzeća u razdoblju od 2008. do 2012. bilježila pad ukupne produktivnosti. Pritom velika poduzeća bilježe rast produktivnosti, a mala najveći pad produktivnosti. 'Zbog toga po stopi brzorastućih poduzeća i gazela zaostajemo za nama susjednim zemljama', zaključuje Bruno Škrinjarić s Ekonomskog instituta Zagreb.
O svojim iskustvima s pokretanjem start-up tvrtke orijentirane izvozu govorio je Saša Juričević, vlasnik tvrtke za proizvodnju medicinskih uređaja Zamar Medical iz Poreča. Jurčević ističe da je u razvoju posla imao veliku pomoć HBOR-a i HAMAG-a, a pozitivnom ističe i mjeru neoporezivog reinvestiranja dobiti. S druge strane, ukazao je na neke probleme s kojima se suočava u poslovanju, od kojih ga najviše pogađa obveza plaćanja PDV-a na uvezene sirovine, iako ga po zakonu ne bi trebao plaćati.
Tatjana Kovač Klemar, načelnica Sektora za inovacije, tehnološki razvoj i financijske institucije Ministarstva poduzetništva i obrta, predstavila je nove kreditne linije i pripreme za korištenje strukturnih fondova EU-a, od kojih se 2015/2016. očekuje 250 milijuna eura za mala i srednja poduzeća.
Goran Becker, član Uprave HAMAG BICRO-a, najavio je osnivanje, uz pomoć Svjetske banke, venture capital fonda namijenjenog financiranju malog poduzetništva. Svjetska banka će uložiti 20 milijuna eura u njega, a još toliko se očekuje od institucionalnih investitora poput mirovinskih fondova.
