Dolazak predstavnika tvrtki dobavljača na sastanak u sjedištu Konzuma
Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovačev / CROPIX
Dolazak predstavnika tvrtki dobavljača na sastanak u sjedištu Konzuma
Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovačev / CROPIX
DOBAVLJAČI NAKON SASTANKA
Vlasnik Agrokora Ivica Todorić održao je u ponedjeljak sastanak s velikim dobavljačima. Nakon sastanka, koji je trajao samo 45 minuta, nije bilo izjava. Iz Agrokora su naknadno poslali priopćenje u kojem ističu kako će se založiti za to da rokovi plaćanja budu u skladu s onim ugovorenima
U sjedištu Konzuma na zagrebačkom Žitnjaku okupilo se 30-ak najvećih Todorićevih dobavljača. Njihove su impresije različite.
'To što ne želim komentirati sastanak dovoljan je komentar. Todorić se čini bezbrižan. Gledajte, to ionako više nisu njegovi problemi. Iz Agrokora su apelirali na to da mi dobavljači izađemo zajedničkom izjavom. Ali ja sam protiv toga. Nismo zajednički ni sklapali poslovne odnose s Agrokorom, onda nećemo ići ni zajedničkom izjavom. Vidjet ću sa svojim menadžmentom kako i hoćemo li se obratiti javnosti', rekao je za tportal jedan od predstavnika tvrtke koja s Todorićevim koncernom ima milijunske poslove.
Drugi dobavljač, koji je također zamolio za anonimnost, zadovoljniji je sastankom.
'Todorić je zahvalio za podršku. Rekao je da su pri kraju dogovora s bankama i kako je stabilizirana likvidnost. Činio se pozitivnim. Sastanak je bio konstruktivan. Ljudi su rekli da su i dalje voljni poslovno surađivati s Agrokorom. Ja sam zadovoljan sastankom. Malo sam mirniji. Drago mi je da smo doznali više informacija', istaknuo je naš sugovornik.
Podsjetimo, ukupan dug koncerna prema posljednjim podacima (rujan 2016.) dosegnuo je golemih 45,2 milijarde kuna. Od toga oko 16 milijardi kuna duguje dobavljačima.
Uz Todorića, Agrokor su na sastanku predstavljali Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma, te Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora.
'Cilj sastanka bio je informirati dobavljače o trenutnim aktivnostima Agrokora, kao i o daljnjim planovima koncerna u procesu stabilizacije, vezano uz međusobno poslovanje. Predsjednik koncerna upoznao je sudionike sa stanjem u koncernu i planovima za nastavak poslovanja. Tom prigodom zahvalio je prisutnima i svim ostalim dobavljačima, njih oko 6000, koji su u proteklom periodu u obostranoj suradnji davali snažnu podršku koncernu Agrokor.
Na sastanku je izražen stav da je najveći teret stabilizacije Agrokora podnijela sama kompanija, a odmah nakon nje upravo njezini dobavljači. Potvrđeno je i da će se menadžment kompanije u potpunosti založiti za to da rokovi plaćanja budu u skladu s onim ugovorenima. Vezano uz proces restrukturiranja koncerna Agrokor, a kojem su dobavljači dali značajan doprinos, učinit će se sve na zaštiti njihove izloženosti prema koncernu. Potvrđen je obostrani interes za nastavak poslovne suradnje s ciljem zajedničkog rasta.
Dobavljači su danas istaknuli da je Agrokor jedan od njihovih najznačajnijih partnera te su spremni i dalje dati snažnu podršku u restrukturiranju kompanije, ali isto tako očekuju da će se u tom procesu maksimalno štititi njihovi interesi.
Dogovoreno je da će Agrokor i njegovi dobavljači nastaviti održavati redovitu međusobnu komunikaciju', piše u priopćenju iz Todorićeva koncerna.
U krizu Agrokora aktivno se uključila i Vlada. Ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martine Dalić krajem prošlog tjedna najavila je poseban zakon koji bi trebao pomoći posrnulom koncernu.
'Vlada priprema zakonodavni i institucionalni okvir u cilju zaštite cjelokupnog hrvatskog gospodarstva kada se sistemski važna kompanija suoči s poteškoćama koje nije u stanju sama riješiti', rekla je Dalić.
Iako je ministrica naglasila kako 'Vlada novi zakon ne priprema specifično za Agrokor i gospodina Ivicu Todorića', u javnosti je već dobio ime Lex Agrokor. Po objašnjenju Dalić, 'sistemski važna tvrtka svaka je ona koja ima više od 8000 zaposlenih i milijardu eura duga'.
Radni naziv zakona je Zakon o postupku izvanredne uprave, a Vlada bi ga već ovaj tjedan trebala poslati u Sabor. Vlasnik tvrtke koja ispunjava uvjete sam bi mogao zatražiti pokretanje postupka izvanredne uprave. Uz njega, saznaje Jutarnji list, to bi mogao napraviti i vjerovnik koji ima dospjelu tražbinu veću od 350 milijuna kuna. Tada bi država u kompaniju postavila svog povjerenika koji bi vodio proces restrukturiranja.