'Uvjeti poslovanja danas su - barem kad je riječ o gospodarskom rastu, zaposlenosti, poreznoj rasterećenosti, rastu plaća i primanja i nekim drugim makroekonomskim indikatorima - bolji nego prije nekoliko godina jer smo čak šest godina bili u recesiji. Svakako da to dovodi i do povećanog optimizma potrošača, što je onda mnogo bolje i za sve poduzetnike u zemlji, pa tako i za HT. Sama industrija pod velikim je pritiskom, što se ogleda i u činjenici da vrijednost tržišta ne raste unatoč velikom rastu investicija u branši', rekao je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković u intervjuu za Jutarnji list.

O HT-ovoj EBITDA marži od 41,9 posto rekao je da je jedna od najvećih u okviru Deutsche Telekoma.

'Mislim da je prvi po EBITDA marži Slovački telekom, ali mi smo ostvarili doista odlične rezultate u prva tri kvartala jer nam je osim EBITDA-e, koja se povećala 3,5 posto, rasla i neto dobit, i to za 18 posto', rekao je Tomašković dodajući kako je bitno objasniti kontekst.

'Telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj, naime, nije ostvarilo rast vrijednosti, ono stagnira. Pritom treba uzeti u obzir da je HT ostvario 60 posto ukupnog prihoda u toj branši, a 80 posto dobiti, što znači i da je HT profitabilniji nego ostatak konkurencije. To nije samo posljedica rada u ovoj godini nego posljednjih nekoliko godina u kojima se kompanija značajno transformirala i to je pomoglo da ostvarimo dobre rezultate', objasnio je Tomašković u razgovoru.

Na pitanje što je uzrok stagnirajućoj slici domaćeg telekomunikacijskog tržišta poručio je kako najprije treba krenuti od globalne slike, primjerice od SAD-a, a potom pogledati Europu i Hrvatsku.

'Zbog činjenice da je glad za većom propusnošću i konzumiranjem što veće količine podataka na što brži način jako velika, operateri moraju stalno investirati i pružiti potrošačima zahtijevanu uslugu. Problem je to što na svim ostalim kontinentima, uključujući i SAD, takvo povećanje investicija i kvalitete usluga donosi povećanje cijene, ali se to povećanje cijena ne događa u Europi. To je direktna posljedica izuzetne fragmentiranosti tržišta u smislu konkurencije, jer u SAD-u na tržištu od 300 milijuna ljudi tržištem dominiraju četiri operatera, a u Europi s 400 milijuna stanovnika postoji 200 jakih telekom igrača. Uz to, u Europi je visoka reguliranost tržišta, od cijena roaminga do internacionalnih poziva, što će uslijediti iduće godine. Dakle, kontinuirano se vrši pritisak regulatora da se smanje cijene u telekom-industriji. Zbog ta dva razloga vrijednost tržišta u Europi stagnira. Hrvatska je, pak, malo tržište s donedavno još velikim brojem telekoma, ali je njegova konsolidacija u punom zamahu', pojasnio je Tomašković.

Taj je proces bio predivdlji, dodao je, jer je telekomunikacijsko tržište kapitalno intenzivno i potrebna su velika ulaganja.

'Teško je imati financijsku snagu za veće investicije ako nemate dovoljno korisnika da biste imali kritičnu masu koja vam omogućava optimalno poslovanje. Ekonomija razmjera itekako je bitna u ovoj industriji i zbog toga se konsolidacija mogla očekivati. Mi smo preuzeli na upravljanje Optima Telekom, on H1, a ovaj smo tjedan objavili da kupujemo EvoTV. Ova posljednja akvizicija izuzetno je važna jer nam omogućava da svoje TV usluge plasiramo na veći segment tržišta. Čekamo još regulatorna odobrenja, ali veseli me što godinu zaključujemo ovako uspješnim projektom. Mislim da će se dugoročno konsolidacija zaustaviti na dva igrača jer je hrvatsko tržište od četiri milijuna građana premalo za više kompanija', rekao je, a na pitanje koliko je to dobro za korisnike poručio je da je možda manje izbora između operatera, ali ne nužno i manje izbora u uslugama.

'Pritom mislim na broj, opseg i kvalitetu usluga. I ne znači da će nužno i cijene biti veće. Tu imate zanimljivu situaciju. Budući da manji operateri nemaju financijsku snagu i ne mogu investirati dovoljno u kvalitetu svojih usluga, oni se na tržištu bore nižim cijenama i utječu na nižu razinu cijena telekomunikacijskih usluga u zemlji. To, međutim, ne mogu raditi dugoročno jer s nižim cijenama i oni imaju manje prihode, koji nisu dovoljni za investicije, a ni za povrat dioničarima. Ispostavilo se da je takva konkurentska borba bila destruktivna najprije za njih jer nisu mogli biti dovoljno profitabilni, ali je uništavalo i tržište zbog relativno manjih cijena nego što je u tom trenutku bilo realno. I onda se dogodilo to da je polako došlo do konsolidacije. Od te konsolidacije u Hrvatskoj će ponajprije koristi imati potrošači jer će veće investicije rezultirati boljom kvalitetom usluga, a mislim da neće dovesti do nekog nerazumnog rasta cijena. Jer, i taj manji broj igrača omogućavat će intenzivnu konkurenciju. I mislim da taj val konsolidacije neće zahvatiti ne samo Hrvatsku, kao što se već događa, nego i cijelu Europu', objasnio je Davor Tomašković dodajući da će HT i ubudućnosti preuzeti tvrtku koja se učini dobrom prilikom, i u Hrvatskoj i u Europi.

Na pitanje kako gleda na trendove u telekom-industriji, Tomašković je rekao kako su neki jako vidljivi, a neke tek treba vidjeti.

'Ono što je jasno jest da fiksna glasovna telefonija polako odumire, ali što se tiče drugih fiksnih usluga kao što je pristup takozvanom širokopojasnom internetu ili pay TV usluga, tu se već vidi pomak i prostor za daljnji rast. Na primjer, u Europi je penetracija pay TV usluga na razini od oko 70 posto, a kod nas oko 50 posto, i tu će sigurno doći do rasta. Jednako je tako i s mobilnom uslugom, ona raste, a posebno raste s uslugama tzv. interneta stvari, u kojem će svaki kućni uređaj imati svoju SIM karticu i bit će umreženi i sinkronizirani međusobno', rekao je Tomašković i dodao kako se trend koji tek dolazi ogleda u podijeli tržišta između onih kompanija koje pružaju infrastrukturnu uslugu, kao što je HT, i onih koje pružaju usluge sadržaja, kao što su You Tube ili Netflix.

'I tu je velika borba za budućnost telekomunikacijskih kompanija, jer se one žele izmaknuti iz uloge pukog pružatelja infrastrukturnih usluga i žele preuzeti ulogu isporučitelja sadržaja, primjerice u televiziji. Dakle, smjer telekoma je zadržati izravan kontakt s korisnicima', poručio je.  Na pitanje znači li to da će telekomi postati producentske kuće, Tomašković je rekao da bi mogli sklapati ugovore da se nešto producira i proizvede u njihovo ime.

'Pa će onda postojati ekskluzivno pravo, na primjer, da se samo na Max TV-u gleda neka sapunica ili dokumentarni film, onako kako se sada ekskluzivno može gledati Prva HNL. Nije stoga čudno što smo preuzeli EvoTV, koji do korisnika ne dolazi putem bakrene parice kao Max TV, nego putem antenskog signala, što omogućava da se ta usluga proširi i na dio Hrvatske koja nema pristup fiksnoj mreži. Mi smo tom akvizicijom povećali broj korisnika pay TV usluga na pola milijuna i sada naš TV sadržaj možemo plasirati većoj bazi korisnika, uz usavršavanje tehnologije', rekao je. 

O odluci Vlade da Odašiljači i veze sagrade optičku mrežu u slabije naseljenim područjima i za to iskoriste fondove EU-a, Tomašković je rekao da ju podržava, ali ne u smislu gradnje paralelne agregacijske mreže u područjima u kojima već postoji optička mreža. 

'Bolje bi onda bilo da se u jednom dijelu taj novac iz fondova EU pretoči u pristupnu mrežu, u onaj zadnji kilometar, od čvora do kućanstava', rekao je Tomašković koji se osvrnuo i na previsoke parafiskalne namete u Hrvatskoj, koje onemogućavaju jaču investicijsku aktivnost poduzeća. 

'Parafiskalni nameti koje telekomunikacijska industrija plaća državi na godišnjoj razini premašuju milijardu kuna, što je oko polovice ukupnih investicija telekoma. Gotovo 80 posto tih nameta predstavljaju dva paraporeza - naknada za radiofrekvencijski spektar i naknada za pravo puta, prolaz fiksne infrastrukture preko zemljišta, uglavnom u vlasništvu jedinica lokalne uprave. Upozoravali smo na apsurd visine tih naknada jer je prethodna Vlada 2014. triput povećala naknadu za radiofekvencijski spektar kako bi pokrpala rupe u proračunu. Moram priznati da je ova Vlada u dva navrata smanjila te naknade na period iz 2013., jer je shvatila koliko je apsurdno tako smanjivati investicijski kapacitet telekoma, ali i važnost tih projekata za digitalizaciju Hrvatske', rekao je Tomašković. 

Komentirao je i kritike da su cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj neopravdano visoke u odnosu na EU'.

'Cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj u apsolutnim su iznosima niže nego u ostalim zemljama EU. Međutim, u odnosu na prihod kućanstava one su više. To je kao i s udjelom cijena TV aparata ili automobila u prihodu kućanstva, a posljedica je visine ulaznih troškova za te proizvode i usluge koji su jednaki u svim zemljama. Mi plaćamo iste cijene za mrežnu ili IT opremu kao operateri u Njemačkoj ili Engleskoj. U ponudi nimalo ne zaostajemo a širina i kvaliteta ponude posljedica su naših intenzivnih ulaganja', rekao je Tomašković u razgovoru za Jutarnji.