Stupanj digitaliziranosti i informatiziranosti hrvatskog društva još nije zadovoljavajući te se stoga od države očekuje kreiranje strateškog okvira razvoja, bolja koordinacija i suradnja s privatnim sektorom te obrazovni sustav za digitalno doba
Rekao je to predsjednik Uprave King ICT-a Plamenko Barišić na godišnjem skupu te tvrtke, 14. danu otvorenih integracija, koji je iznova okupio brojne sudionike iz ICT i drugi sektora, uključujući i tvrtke-partnere King ICT-a.
"Poslovni rezultati ICT sektora u Hrvatskoj sve su bolji, no bili bi još bolji da možemo pronaći veći broj adekvatnih ICT stručnjaka, što je zadnjih godina sve veći problem. Problem je i što je Hrvatska po istraživanjima dosta nisko pozicionirana po širokopojasnom pristupu internetu, ljudskom ICT kapitalu, javnim digitalnim servisima, e-commerceu, razini ulaganja u istraživanje i razvoj i drugim parametrima", kazao je Barišić.
Kaže da ICT sektor želi javno dostupnu analizu ispunjenja Strategije e-Hrvatske 2020 i povezanih projekata, kao i sudjelovanje u izradi razvojne strategije RH 2021-2030. No, upozorava da je pitanje koliko je uopće ICT sektor imao priliku dati prijedlog, komentar ili sugestiju za ono što će se naći u strategiji.
"Molim odgovorne da strukovnim udrugama ne dostave završnu verziju materijala s rokom očitovanja od pet dana uključujući vikend, a slično vrijedi i za objave na eSavjetovanju, pa se obično odbaci velika većina prijedloga. To je prevažno pitanje da ne bismo tražili široki konsenzus i dovoljno vremena za usklađivanje stavova", upozorio je Barišić.
Naglasio je i potrebu praćenja europskih trendova za digitalizaciju i druge projekte, ali i za većom koordinacijom privatnog sektora i državnih institucija.
Na Danu otvorenih integracija King ICT-a predstavljena su brojna nova rješenja te tvrtke i partnera za digitalnu transformaciju poslovanja, dok su se predavanja i radionice odnosile najviše na digitalnu infrastrukturu, digitalizaciju i automatizaciju ekonomije.
Među trendovima u ICT-u izdvojeni su cloud, koji je već preuzeo primat u digitalnoj transformaciji, 5G koji je još u početnim fazama, kao i digitalizacija i automatizacija ekonomije, za što još nema konkretnijih akcijskih planova ne samo u Hrvatskoj nego i drugim zemljama Europe, gdje je prisutna određena zabrinutost zbog usporavanja gospodarskog rasta.
Dobrim primjerima zemalja u digitalizaciji izdvojene su Njemačka, Švedska i Estonija, kao dio europskih zemalja koje razvoj gospodarstva temelje na povezivanju države, znanosti i gospodarstva.