Otvarajući konferenciju 'Međunarodna konkurentnost i poslovna privlačnost Hrvatske', u organizaciji HNB-a i OECD-a, Vujčić je istaknuo da središnja banka u ovom trenutku održava 5 milijardi kuna viška likvidnosti u sustavu, što je omogućilo povijesno najniže kamatne stope na međubankarskom tržištu, uslijed čega se država može najjeftinije zadužiti po trezorskim zapisima.

akođer, HNB obavlja i svoju osnovnu funkciju, održavajući kontinuirano nisku stopu inflacije (osim kod administrativno uređenih cijena, na koje HNB nema utjecaja), a sve uz zadržavanje stabilnosti tečaja, čime se štite korisnici kredita s valutnom klauzulom od još većih problema od onih u kojima su sada.

Odgovarajući na kritike da HNB djeluje u cilju zaštite banaka, Vujčić je rekao da središnja banka uistinu štiti bankarski sustav, u kojem hrvatski građani i poduzeća drže svoj novac, od financijskih nestabilnosti, ali i da činjenica da je 80 posto depozita u stranoj valuti znatno smanjuje dosege monetarne politike.

I dok su mogućnosti monetarne politike već sužene, u povećanju konkurentnosti i poslovne privačnosti Hrvatske veću ulogu treba imati gospodarska politika, kroz hrabriju provedbu donošenja ili promjene zakonskih propisa i strateških dokumenata.

Tako je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio dovršetak strateškog i zakonodavnog okvira za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, ali se i osvrnuo na već poduzete korake, poput osnivanja vladinih radnih skupina za poslovnu klimu te privatne i investicije u javnom sektoru, koje svaka dva tjedna raspravljaju o otklanjanju prepreka za konkretne investicijske projekte.

Zakonodavni okvir čine prvenstveno dva 'investicijska zakona' - zakon o strateškim investicijskim projektima te zakon o poticanju investicija i unaprijeđenju investicijskog okruženja.

Zakon o strateškim investicijskim projektima bit će, prema njegovim riječima, prvi zakon koji će omogućiti da se 'izgubi tema korupcije u poslovanju u Hrvatskoj', jer predviđa da se veliki investicijski projekti vode 'pošteno, brzo i posve transparentno, s točno imenovanom osobom koja će ga voditi i kratkim rokovima u kojima svoj posao mora odraditi'.

Drugi će se zakon, donesen krajem prošle godine, moći pak početi primjenjivati nakon što se, najvjerojatnije kroz tjedan dana, pred Vladom nađe i operativni podzakonski akt, Uredba o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja

Otklanjajući špekulacije da se zbog te uredbe našao u sukobu s ministrom poduzetništva i obrta Gordanom Marasom, Vrdoljak je kazao da ta uredba nije donesena iz 'budžetskih razloga', jer se moralo odrediti u kojoj se mjeri što može realizirati u okviru proračuna. O detaljima uredbe nije želio govoriti, 'jer se radi o preozbiljnom dokumentu na kojem je radila većina članova Vlade a da bi se rezimirao u par sekundi'.

Primjena tih zakona trebala bi pomoći i ulaganjima u jedan od konkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, turizam, u koji će se, prema najavama resornog ministra Veljka Ostojića, ove godine investirati oko 2,6 milijardi kuna. Konkurentnost turizma trebala bi podići i najavljena privatizacija 13 turističkih trgovačkih društava u državnom vlasništvu, pri čemu se prvi natječaji očekuju već do kraja ožujka.

Pozitivan se učinak očekuje i od ulaska u EU, ne samo kroz mogućnost korištenja EU fondova, već i kroz slobodnije kretanje ljudi i roba, ali i ukupnu percepciju Hrvatske kao atraktivne, europske destinacije. Ostojić je dodao da se od ulaska u EU očekuju i neke negativne implikacije na hrvatski turizam, poput promjene viznog režima s Rusijom, Ukrajinom i Turskom, koje su nam zadnjih godina bila bitna emitivna tržišta.