S obzirom da se nalazimo u zaista teškoj situaciji smatramo da Vlada treba razmotriti svaku opciju koja bi nam pomogla u izlasku iz krize, kaže se u odgovoru HUP-a na Hininu zamolbu za komentarom izjave ministra financija Slavka Linića koji je u intervjuu tjedniku Globus rekao kako ne treba odbaciti mogućnost aranžmana s MMF-om.

Poslodavci drže kako sve do sada učinjeno evidentno nije dovoljno te da ista razina promjena i u idućem razdoblju neće skoro dovesti do oporavka i većih stopa rasta.

'U tom smislu odgovorno je ozbiljno razmotriti i opciju traženja pomoći MMF-a', kažu u HUP-u.

ANALITIČARI: MMF NIJE BAUK, ALI VLADA JE TA KOJA MORA PROVESTI REFORME

Međunarodni monetarni fond (MMF) nije nikakav bauk, no ta međunarodna institucija ne može odraditi reforme u zemlji nego to mora učiniti Vlada, poručuju ekonomski analitičari upitani za komentar izjave ministra financija Slavka Linića u intervjuu tjedniku Globus kako ne treba odbaciti ni mogućnost aranžmana s MMF-om.

'MMF nije nikakav bauk i nije tajna, zna se koji su ciljevi i koja je politika MMF-a, ali u trenutnoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi bolje bi rješenje bilo da se promijeni Vlada koja nije sposobna voditi državu i koja nema razvojnu politiku', izjavio je danas za Hinu predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.

Komentirajući izjavu ministra financija Slavka Linića tjedniku Globus da ne treba odbaciti mogućnost aranžmana s MMF-om, Jurčić je na upit da li bi u trenutnoj situaciju u Hrvatskoj to bila dobra ideja kazao 'apsolutno ne'.

'U trenutnoj situaciju postoji bolje rješenje, a to je da se promijeni Vlada koja nije sposobna voditi državu. Bolje bi bilo da idemo tražiti bolju Vladu nego MMF', rekao je Jurčić.

S druge strane, istaknuo je, trenutno Hrvatska nije u toliko lošoj financijskoj situaciji, može se čak reći i da se situacija donekle stabilizirala na račun pada standarda hrvatskih građana. Naš najveći problem je što Vlada ne može, nema ideju kako iz ove situacije pokrenuti Hrvatsku u pozitivnom smjeru.

U tom smislu ništa neće napraviti niti Europska komisija kroz Proceduru prekomjernog deficita (EDP), tvrdi Jurčić. Europa će samo reći što i sami znamo - prekoračili ste tu administrativnu granicu od 3 posto deficita, napravite plan kako ga smanjiti ispod 3 posto.

Pritom ističe da Hrvatska spada u grupu 'najbolje stojećih zemalja Europske unije'.

Naš je dug oko 55 posto BDP-a, prosjek Europe je 80 posto i to nije nikakav problem. Problem je da li imate politiku koja vodi zemlju u pozitivnom smjeru ili nemate politiku, a Hrvatske nema politiku vođenja države u pozitivnom smjeru, rekao je Jurčić te dodao da pozivanje MMF-a u ovom trenutku ne vidi kao realnu opciju.

Da MMF i dođe, on bi nas samo prikovao na za stepenicu nižem standardu hrvatskih građana - dole bi išle plaće i mirovine, kao i zaposlenost u državnoj upravi itd., dakle išli bismo u grčku poziciji. To nije kreativno rješenje, ako je Vlada nesposobna onda je to nužno rješenje da ne zapadnemo u anarhiju, smatra Jurčić.

Kazao je i da Hrvatska u zadnje dvije godine ne troši više nego što proizvodi, ali da to nije rezultat toga što smo povećali proizvodnju, nego što je pala potrošnja.

Preko leđa građana mi smo dakle došli u ravnotežu, ali to ne znači da će se ona održati, mi ćemo početi propadati. Ono što nam sada treba je gospodarski rast, odnosno ono što ne spada u nadležnost Ministarstva financija.

'Ono što radi (ministar financija Slavko) Linić je čista administrativna funkcija raspoređivanja novca kojeg nema. Ali novac se ne stvara u Ministarstvu financija, već u sektorima Ministarstva gospodarstva, u kojemu nema ni g od gospodarstva, a MMF apsolutno nije zadužen da vodi razvojnu politiku neke zemlje', rekao je Jurčić te naglasio da najveći problem Hrvatske nisu proračunski deficit i javni dug, već 'deficit razvojne politike'.

'Osamdeset posto vladine politike bi morala biti razvojna politika, a nje nema', zaključio je Jurčić.

Ekonomski stručnjak Damir Novotny smatra da prije svega treba demistificirati ulogu MMF-a.

'Očekivanja da bi MMF mogao odobriti povoljne kredite hrvatskoj Vladi da bi se ona mogla i dalje zaduživati, ali ovoga puta kod MMF-a, pogrešna su. To nije uloga MMF-a. Jednako tako, pogrešno je smatrati da bi sam aranžman s MMF-om automatski povećao rejting zemlje i snizio razinu kamatnih stopa koje se plaćaju kod zaduživanja', ističe Novotny.

Ni kreditori države niti međunarodne rejting agencije, dodaje Novotny, neće na samu činjenicu sklapanja sporazuma s MMF-om sniziti kamate odnosno povisiti rejting.

'Oni očekuju reforme i rezultate. A reforme se moraju provesti, sa MMF-om ili bez njega. MMF u svakom slučaju može pomoći kao savjetnik Vladi. Ipak, uglavnom se već sve zna, to su notorne činjenice, što Vlada mora napraviti u smislu reformiranja javnog sektora', navodi Novotny.

S druge strane, zagovornici dolaska MMF-a zaboravljaju da je Hrvatska danas članica EU, napominje Novotny.

Podsjeća da u procesu rješavanja problema u javnim financijama članice EU-a moraju proći proceduru prekomjernog deficita (EDP), koja propisuje jasna pravila.

'Uskoro od Europske komisije možemo očekivati zahtjev hrvatskoj Vladi da izradi sveobuhvatan plan snižavanja deficita. To će biti domaća zadaća za Vladu. Ne mogu se izabrani političari skrivati iza MMF-a ili neke druge međunarodne institucije. MMF može biti dobrodošao u Hrvatskoj, ali ne može odraditi onu ulogu koju mora odraditi vlast', zaključuje Novotny.

Tomislav Ćorić s katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta mišljenja je kako je dobro da imamo otvorenu liniju prema MMF-u.

Što se tiče potencijalnog aranžmana s njima u ovoj situaciji kada je naš javni dug prešao 60 posto BDP-a, a u idućem razdoblju očekujemo velike deficite, ja bih rekao da je vrlo dobra situacija da imamo eventualno otvorenu liniju prema MMF-u, kazao je.

S obzirom na trenutno stanje, na deficit proračuna od 16 milijardi kuna, barem je tako najavio ministar financija Slavko Linić, uz optimističnu prognozu rasta BDP-a od 1 do 1,3 posto, rekao bih da bi nam ta linija itekako dobro došla, kazao je Ćorić.