Broj energetskih tvrtki za opskrbu, proizvodnju i trgovinu električnom energijom u Hrvatskoj raste te je paradoksalno da je Hrvatska u 2023. godini bila među četiri članice EU-a s najvećim povećanjem cijena za gospodarstvo na godišnjoj razini s rastom od 34, prema prosječnih 4,4 posto u EU-u, žale se poslodavci.

Dodaju da je od 2019. godine cijene struje za stanovništvo porasla za 14 posto, dok se povećanja u srednjoj i istočnoj Europi kreće od 19 posto u Slovačkoj do 86 posto u Poljskoj. Smatraju kako to "jasno pokazuje da vodimo u zadržavanju cijena na umjetno niskim razinama".

Pritom je, dodaju, tek 28 posto stanovništva zadnjih pet godina poboljšalo energetsku učinkovitost, što je znatno niže nego u Slovačkoj, (36%), Mađarskoj (35%) ili Sloveniji (34%).

'Države koje nastavljaju velikodušno subvencioniranje cijena energije će na kraju morati podići maksimalnu maloprodajnu cijenu do određene razine potrošnje poput Mađarske, ili smanjiti opseg subvencija. Ekspanzivna politika zaštite kupovne moći u Hrvatskoj koja istovremeno predvodi po nominalnom/realnom rastu plaća na razini EU-a od 2019. godine je kontraproduktivna, naročito ako se primjenjuje linearno na sve građane, bez ciljanja najugroženijih skupina', kažu u HUP-u.

Smatraju da u srednjem roku takav pristup snažno potiče inflaciju i inflatorne pritiske, a mogao bi značajno opteretiti i državni proračun.

Nasuprot tome, ističu da su cijene električne energije za tvrtke od 2019. godine skočile za 120 posto, što je dvostruko brži rast od prosjeka EU-a od 54 posto.

To investicije u energetski-intenzivne djelatnosti čini neatraktivnim u EU kontekstu, naročito s obzirom na njihov dugoročni horizont, a Hrvatska i nakon predloženih poreznih izmjena ima relativno nekonkurentan porezni tretman plaća, što uz energično povećanje minimalne plaće nepovoljno djeluje na konkurentnost, naročito izvoznika, smatraju poslodavci.

Blokirane dvije i pol milijarde eura investicija u obnovljive izvore

Dokle god je cijena električne energije za kućanstva na umjetno niskoj razini ni građani ni poduzetnici nemaju veći interes za ubrzanje ni veće investiranje u obnovljive izvore energije (OIE), dodaju.

Pozivaju na hitno donošenje Odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koja kasni dvije godine, kako bi se pokrenule investicije u OIE. Zbog kašnjenja u donošenju Odluke blokirane su investicije vrijedne dvije i pol milijarde eura, tvrde poslodavci.

Razvoj projekata OIE predugo traje zbog administrativnih prepreka, bitnim dijelom zbog nedostatka stručne radne snage za provedbu postupaka, a Hrvatska je među četirima članicama EU-a s najdužim procesom ishođenja dozvola.

Nadalje, potrebno je donijeti Program državnih potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te visokoučinkovitih kogeneracija, piše uz ostalo u HUP-ovom tjednom analitičkom prilogu.