Digitalizacija sektora se provodi sve bržim tempom, internetska trgovina postala je jedan od primarnih kanala prodaje, a oni koji ne prate te trendove neće biti konkurentni, zaključeno je na 33. konferenciji za proizvođače i trgovce MAGROS 2021. „Do uspjeha kroz promjene poslovnih modela – novi odnosi potrošača i trgovine“ u organizaciji poslovnog časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore.

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije, Josip Zaher, iznio je podatke koji pokazuju da je promet u trgovini na malo u 2020. godini pao za 5,8 posto u odnosu na 2019. godinu, ali je poboljšanje epidemiološke situacije i popuštanje mjera dovelo do oporavka, priopćili su iz HGK-a.

'U skladu s tim su i kretanja prometa u trgovini na malo tijekom 2021. godine, koji od veljače bilježi rast. U kolovozu je godišnji rast prometa u trgovini na malo iznosio 18,3 posto, a u razdoblju od siječnja do kolovoza promet u maloprodaji realno je viši za 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Oporavak trgovine na malo i nakon dobre turističke sezone u 2021., u kojoj je ostvaren promet od 70 posto iz 2019. godine, još uvijek je pod utjecajem niske prošlogodišnje baze', izjavio je Zaher, uz napomenu da je sektor maloprodaje toliko konkurentan da je i u pandemiji došlo do dolaska još jednog velikog stranog igrača i otvaranja novih centara.

Što se online trgovine tiče, prema podacima Eurostata, u 2020. godini čak 73 posto korisnika interneta na razini EU kupovalo je online kanalom i to najčešće onih u dobi od 25 do 54 godine (njih 79 posto). U Hrvatskoj je 80 posto stanovnika u dobi od 16 do 74 godine koristilo internet, a od toga je, prošle godine, njih 55 posto kupovalo online kanalima. Upravo je trgovina internetom ili poštom, prema podacima DZS-a, jedna od rijetkih trgovačkih struka u Hrvatskoj koja bilježi rast u 2020. godini i to na razini od 12,6 posto.

'Naša su nastojanja usmjerena na povratak trgovine u normalno stanje, ali pod drugim uvjetima i okolnostima. COVID-19 unio je mnogobrojne promjene ne samo u tokove poslovanja, već i u način života, što se posebno snažno osjeća upravo u trgovini gdje je dodir potražnje i potrošnje, dakle trgovca i potrošača, najneposredniji. Stoga su i promjene možda najsnažnije izražene upravo na tom području', istaknuo je Srećko Sertić direktor i glavni urednik Suvremene trgovine pa predstavio podatke iz Europskog izvješća Commerce Europe i EuroCommerce o e-trgovini za 2021. godinu.

'U 2020. ukupna europska e-trgovina porasla je na 757 milijardi eura, što je 10 posto više od 690 milijardi eura u 2019. godini. Prošla, 2020. bila je iznimna godina, obilježena pandemijom koronavirusom i posljedično važnom ulogom e-trgovine za društvo i gospodarstvo. Koronavirus dao je značajan poticaj prodaji e-trgovine, a nagli pad internetske prodaje u sektoru turizma i usluga pridonio je usporavanju ukupnog rasta', kazao je Sertić.

Direktor hrvatskog ureda Zaklade Konrad Adenauer, Holger Haibach, poručio je kako je pandemija unatoč svim teškoćama donijela i određeni napredak, prvenstveno u online trgovini i prilagodbi malih i srednjih poduzetnika na nove kanale prodaje. „Učimo i dalje, tražimo odgovore na pitanja

današnjice, ali i sutrašnjice. Hrvatskoj su na raspolaganju velika sredstva za razvoj gospodarstva, uvjeren sam da će biti dobro iskorištena za dodatan razvoj malog i srednjeg poduzetništva“, rekao je Haibach.

Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine HOK-a, izjavio je da se trgovina vraća u normalnu stanje, ali u novim uvjetima. „Nije lako dugoročne prognozirati utjecaj krize na trgovine, navike kupaca su se promijenile. Poseban šok je doživjela maloprodaja, a naš je zadatak pomoći im da nastave s prilagodbom. Cilj je ostati u fokusu potrošača“, rekao je Malta.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Nataša Mikuš Žigman, istaknula je da je pandemija utjecala na sve aspekte života i ubrzala digitalizaciju. „Prema Desi indexu za 2020. godinu, oko 40-ak posto naših građana kupuje online, to su brojke koje rastu, međutim u usporedbi s drugim zemljama EU-a još uvijek su dosta skromne. Veseli nas što naši građani preferiraju domaće web trgovine i što sve više tvrtki iskorištava prednosti online trgovine pa ih 21 posto prodaje online, a 22 posto koristi cloud“, kazala je Mikuš Žigman pa se osvrnula i na uvođenje eura naglasivši da se priprema regulativa za isticanje dvojnih cijena i etički kodeks za trgovce kojima će dati signal potrošačima da su cijene ispravno konvertirane.

Velimir Srića je u svom predavanju elaborirao kako se može doći do uspjeha kroz promjenu poslovnih modela. „U nekoliko tjedana pandemije dogodile su se veće promjene nego u desetljećima prije. Online trgovina u SAD-u je u osam tjedana porasla za 27 posto. Brand age zamjenjuje product age i stvara se nova kultura prodaje. Od 2,55 milijardi korisnika, 78 posto odluku o kupnji donosi na temelju informacije s društvenih mreža, a rast 'social' prodaje iznosi 23 posto svake godine. No, iako se tehnologije mijenjaju, suština ostaje ista – treba balansirati rast i zarad, biti dopadljiv i imati dobru priču uz dobar proizvod“, elaborirao je Srića.

Voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u Poljskoj, David Gregozs, u svom predavanju o digitalnoj transformaciji i njenim implikacijama u post-korona svijetu je ustvrdio kako se moramo reorganizirati i postati brzi i agilni ako ne želimo izgubiti prilike u digitalnoj ekonomiji. „To znači da moramo donijeti teške odluke, ali i ažurirati svoje mentalne modele. To se odnosi na sve – na Vladu, na tvrtke i na ljude. Što se brže prilagođavamo, brže se oporavljamo“, smatra Gregosz i napominje kako nema mjesta čekanju jer će nas konkurencija pregaziti.

Voditeljica Sektora trgovine HGK, Tomislava Ravlić, na panel raspravi o novim odnosima potrošača i trgovine naglasila je pandemija kod kupaca stvorila neke nove navike koje će se zadržati i ubuduće.

„Oni koji su tijekom pandemije isprobali internet kupovinu to će nastaviti raditi i dalje, što znači da online trgovina postaje primarni kanal kupnje. Kod trgovaca to uz određene prednosti donosi i neke nove izazove, a to su prvenstveno jača konkurencija, veći troškovi oglašavanja, buka u komunikacijskom kanalu i konstantna promjena u načinu na koji potrošači kupuju“, kazala je Ravlić, dodavši da se u online kupovini gubi trgovac, odnosno osoba koja može preporučiti proizvod i dati personalizirani savjet na osnovu vaših potreba i zahtjeva.

„Ostaje za vidjeti kako će online trgovina riješiti to pitanje“, zaključila je Ravlić.