Hrvatska će financijsku godinu ipak završiti nešto bliže projekcijama Europske komisije i HNB-a koji su predviđali pad od 0,6 posto BDP-a, a Vlada je u siječnju tvrdila da ćemo ove godine imati blag rast od 0,2 posto. Već u proljeće odustala je od rasta, no nije se mirila s gospodarskim padom na kraju godine pa je projekcija bila da će BDP završiti na 0,0 posto.

Ukupni prihodi u proračunu smanjuju se sa 117,1 milijardu kuna na 114,5 milijardi, dakle prihodi su manji za 2,6 milijardi kuna od predviđenog. Od toga su se najviše podbacili prihodi od PDV-a i to za 1,3 milijarde kuna. Osjetno su smanjeni i prihodi od poreza na dobit (259 milijuna kuna) te doprinosa (238 milijuna kuna). S druge strane, znatno bolji rezultati od plana očekuju se kod posebnih poreza i trošarina (756 milijuna kuna).

Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prvenstveno zbog slabijeg povlačenja sredstava iz EU fondova. Unatoč optimističnim najavama ministra Grčića, prihodi od fondova podbacili su za čak 1,2 milijarde kuna.

Uz usklađivanje proračunskih prihoda s realnim kretanjima u gospodarstvu, rezat će se rashodi i provesti preraspodjele na pojedinim proračunskim stavkama.

Što se rashoda tiče, smanjuju se za 544 milijuna kuna neto te bi u konačnici trebali iznositi 130,1 milijardu kuna. Smanjenja su planirana na većini proračunskih stavi od čega preko 1 milijarde kuna na rashodima poslovanja (financijski rashodi, subvencije, pomoći i ostali rashodi) te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za investicije.

Ministar financija Boris Lalovac kaže da su uštedjeli 260 milijuna kuna zbog povoljnijeg zaduživanja i manjih kamata na domaćem i inozemnom tržištu. Smanjene su i subvencije za 368 milijuna kuna, a najviše je zakinuto pomorstvo.

Proračunskim uštedama financirat će se troškovi sanacija šteta uzrokovanih poplavama (279 milijuna kuna) te dodatni rashodi za zaposlene  Ministarstva obrazovanja, MUP-a i Ministarstva socijalne politike i mladih (332 milijuna kuna), naknade građanima i kućanstvima (579 milijuna kuna) te materijalni rashodi (48 milijuna kuna).

'Usprkos lošem makroekonomskom okruženju, u rebalansu su osigurane sve socijalne kategorije - plaće, mirovine, socijalna davanja... Vlada se vodila ciljem da najugroženiji slojevi građana u šestoj godini recesije ne osjete krizu', rekao je Lalovac i naglasio da će se najugroženijima i dalje na vrijeme isplaćivati mirovine i socijalna davanja.

Do rebalansa će doći i kod izvanproračunskih korisnika. Najveće rezove pretrpjet će Hrvatske ceste čiji su planovi investicija smanjeni za dodatnih 715 milijuna kuna.

Konačni rezultat rebalansa je povećanje deficita za 2 milijarde kuna pa će ukupni manjak opće države iznositi 16,4 milijardi kuna odnosno 5 posto BDP-a.

Prema predloženom rebalansu deficit opće države na kraju će biti gotovo isti kao i prošle godine kada je iznosio 5,2 posto BDP-a. Time je Vlada definitivno priznala da u ovoj godini neće ispuniti uvjete koje je obećala Europskoj komisiji u sklopu procedure prekomjernog deficita, prema kojima je deficit trebao biti spušten na 4,6 posto BDP-a