Čim je postalo jasno da će Donald Trump dobiti drugi predsjednički mandat nakon četverogodišnje vladavine Joea Bidena, globalna su se tržišta razbudila. Tako su, recimo, na Wall Streetu svi burzovni indeksi porasli na rekordne razine.

Dow Jones je skočio za 3,57 posto, na 43.729 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,53 posto, na 5929 bodova, a Nasdaq za 2,95 posto, na 18.983 boda. U četvrtak ujutro porasli su i indeksi glavnih europskih burzi, iako se trgovanje nije toliko razbuktalo kao u SAD-u zbog odluke FED-a i britanske središnje banke o kamatnim stopama. Porasle su i azijske burze, doduše zbog očekivanja političkih odluka tamošnjih vlasti.

Zanimljivo je i to da je američki dolar nakon Trumpove pobjede ojačao u odnosu na gotovo sve valute, pa čak i na euro. Blago su porasle i cijene nafte.

Euforija i strah

Bloomberg piše da je 10 najbogatijih ljudi na svijetu podebljalo svoje bogatstvo za ukupno 63,5 milijardi dolara. Listu profitera predvodi Elon Musk, a on je i financirao Trumpovu kampanju s više od 100 milijuna dolara. Nakon izbora njegova je imovina veća za čak 26,5 milijardi dolara. Dionice njegove Tesle tijekom jutra nakon izbora skočile su za 12 posto.

S druge strane brojne države, od Njemačke pa do Južne Koreje, strahuju da bi njihova gospodarstva mogla oslabjeti, naročito po pitanju izvoza. Naime Trump je najavio uvođenje carina od 10 posto na uvoz iz inozemstva, a stopa bi mogla porasti i na 60 posto za uvoznu robu i usluge iz Kine.

Otkud toliki optimizam na burzama i strah u brojnim ekonomijama nakon samo jednog događaja, odnosno Trumpove pobjede na izborima, pitali smo ekonomskog analitičara Petra Vuškovića. On je istaknuo da psihologija igra veliku ulogu u tržišnim kretanjima.

'Investitori prate situaciju ne samo na tržištu, nego i izvan tržišta. U kontekstu ovih izbora, oni su osluškivali stavove Donalda Trumpa i naravno da su burze odmah reagirale. To nam govori koliko je važna psihologija i optimizam na burzi. Tako one funkcioniraju. Kapital je vrlo plah, investitori su vrlo plahi i osluškuju gotovo sve jer ne mogu ništa znati sa sigurnošću. To i jest taj špekulativni rizik jer je ulaganje čista spekulacija. Ona nije utemeljena na jasnim metričkim pokazateljima, jer kad bi to bilo tako, onda bi sva ulaganja bila sigurna. Kad govorimo o burzovnom tržištu, postoje povlaštene informacije koje dioničari ili članovi uprave mogu dobiti i praktički ih transferiraju investitorima koji ih čuju i znaju da će se dogoditi velika akvizicija, pa kupuju', objasnio je Vušković, dodavši da su glavni poticaji burzovnih kretanja optimizam ili pesimizam, odnosno očekivanja temeljena na špekulacijama.

Nekoliko primjera

Dat ćemo nekoliko primjera. Bitcoin je u jeku iščekivanja izbornih rezultata nakratko prešao rekordnu vrijednost od 75.000 dolara. Porasle su i vrijednosti dionica povezanih s kriptovalutama. Razlog? Trump je najavio deregulaciju tržišta kriptovaluta, jačanje mogućnosti za rudarenje u SAD-u te otvaranje federalnih rezervi bitcoina, odnosno kriptovaluta.

'On je najavio da će provesti dodatnu deregulaciju i liberalizaciju tržišta kriptovaluta. Naravno da su burze odmah reagirale. Porasla je potražnja za kriptovalutama nakon što je Trump izabran i zbog toga smo imali takav rast vrijednosti kriptovaluta i burzovnih indeksa', komentirao je Vušković.

Čak je i enorman rast Muskove imovine uzrokovan Trumpovim najavama, iako su one i kontradiktorne. Naime novoizabrani predsjednik SAD-a najavio je smanjenje, pa i ukidanje poreza koji se odnose na najjače američke kompanije. No problem je u tome što, primjerice, Muskova Tesla svoju najveću tvornicu ima u Šangaju. Kako je Trump najavio podizanje carina od 60 posto na uvoz iz Kine, pitanje je hoće li to zahvatiti i Tesline proizvode ili će oni, kao i drugi proizvodi te usluge američkih kompanija, biti izuzeti iz carinskih škara.

'Elon Musk sigurno nije bezveze financirao kampanju Donalda Trumpa. Postoji prešutan dogovor ili interes. Trump je populist, on odašilje političke poruke da bi dobio glasove, ali takve poruke nikad ne naiđu na plodno tlo kod poduzetnika i milijardera jer nemaju svoje zakonitosti, a jedina zakonitost koju kapital poznaje je interes. On vrlo često nadilazi političke poruke. Sigurno Trump neće bitno utjecati na proizvodnju Tesle u Šangaju. On će stostruko puta revidirati svoju odluku i dogovarati se s Muskom. Jedno je takva poruka, a drugo je kad dobiješ izbore i ostvariš svoj cilj. Interes je prejak, tržište u Kini je preveliko i Musk to ne bi dopustio', uvjeren je ekonomski analitičar Vušković.

'Politika je prokletstvo ekonomije'

Otkrio je i da je nakon Trumpove pobjede na izborima porasla vrijednost ukrajinskih obveznica na međunarodnom tržištu jer se očekuje da će Amerika i dalje nastaviti 'pomagati', s ostalim zapadnim saveznicima, Ukrajini u obrani od ruske invazije.

Po Vuškovićevu mišljenju, porasla je, zanimljivo, i prodaja inače najprodavanije knjige u SAD-u. Autorica te knjige je Melania Trump. Vušković ističe da ju je Trump praktički reklamirao u svom pobjedničkom govoru, pa očekuje da će shodno tome reagirati i građani te pohrliti u knjižare.

Ipak, u moru pozitivnih pokazatelja, koji tjeraju burze i investitore da ulažu više u pojedine dionice ili drugu burzovnu robu, teško se može prijeći preko najavljenog podizanja carina na uvozne proizvode iz svih zemalja.

'Ovo nam govori da je ekonomija, uz sve svoje zakonitosti i odnose, u rukama političarima. Zato kažu da je politika prokletstvo ekonomije. Političari bi vrlo često trebali upravljati resursima, ali to ne znaju. Često su političke poruke neutemeljene i neargumentirane. U idućem periodu, od možda godinu dana, moći ćemo donositi zaključke u kojem pravcu svijet ide. Trenutno ona globalizacija koju smo poznavali više ne postoji. Barijere i carine nisu dobre jer ograničenja su nepoznanica u ekonomiji. Kapital se ne bi smio ograničavati. Postoje svjetske burze, prate se događanja i rizici. U kontekstu barijera i carina nije dobro da se govori o njima. Danas morate trgovati, tako su postavljeni odnosi. Nijedna zemlja nije samodostatna', istaknuo je Vušković.

Treba li mu vjerovati?

Trumpove izjave i ekonomski planovi u nekim pojedinostima direktno se sukobljavaju s uobičajenom ekonomskom logikom, pa i američkim interesima. On, doduše, potječe iz obitelji multimilijunaša i bio je vlasnik nekolicine velikih tvrtki. No isto tako je nekoliko puta bankrotirao, što mu spočitavaju najveći kritičari. Stoga se postavlja pitanje trebaju li burze, investitori i špekulanti vjerovati čovjeku koji je donosio loše poslovne odluke.

'Što se tiče biznisa Donalda Trumpa i bi li on kao individua potaknuo ekonomiju, u to sumnjam, jer investitori koji drže do svoje reputacije ne bi željeli poslovati s njim zato što je osuđivan, temperamentan, nije smiren, a i nekoliko puta je bankrotirao. Jedino mu je ostala domena političkih utjecaja. Nije to pitanje kredibiliteta njegove izjave. Ona je neosporna. To je pitanje vala investitora koji će ta izjava pokrenuti. Čuju što je rekao Trump i znaju da će to pokrenuti val drugih investitora te slijede po psihologiji krda svoju investiciju jer će porasti potražnja za određenim vrijednosnim papirom. Njima nije bitno što će Trump misliti, nego im je bitno kako će njegova poruka utjecati na druge investitore. To se tako slijedi, jer svi ti impulsi i rečenice imaju svoju težinu, iako od toga ne mora biti ništa', ustvrdio je ekonomski analitičar.

Neizvjesnost, o kojoj je Vušković govorio, mogla bi dovesti i do razočarenja ako se neke od najavljenih mjera ne ostvare. No burze ionako stalno fluktuiraju, ovisno o raznim faktorima. Naš ekonomist je naglasio da bi, primjerice, svjetska tržišta dodatno oživjela kad bi Trump uspio zaustaviti sukobe u Gazi i Ukrajini, što pojedini politički analitičari smatraju mogućim. No isto tako bi snažno potonule ako bi on opet pokazao želju za izlaskom SAD-a iz NATO-a.

'Ne dvojim da SAD zbog svog oportunog interesa ipak neće ostati sam, ali bilo kakvo zatvaranje vrata investitorima i ekonomiji u svijetu zaista više neće donijeti ništa dobrog. Mislim da će ih to dodatno gurnuti u ponor. Bedasto bi bilo reći da postoji jasna veza između globalizacijskih tržišnih procesa i ekonomskog rasta svake zemlje', zaključio je Vušković.