Američki predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu navečer, u posebnoj izjavi iz Bijele kuće, iznenadnu odluku da će Sjedinjene Američke Države od petka u ponoć na 30 dana suspendirati sav promet iz Europe. Nakon nužnih dodatnih pojašnjenja iz Trumpove birokracije objašnjeno je da se odluka odnosi samo na putnike, dakle ne i robni transport, i to iz država koje čine tzv. Šengenski prostor. Točnije, put u SAD brani se osobama koje su u prethodnih 14 dana bile u nekoj od država šengenskog područja koje čine 22 članice EU-a te Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn. Hrvatska i druge članice EU-a koje su izvan šengenske zone, kao i Velika Britanija, zasad nisu obuhvaćene zabranom.

U ovom trenutku nije poznato kako će se odluka provoditi i u praksi i koliko će biti stroga provjera potencijalnih europskih putnika za SAD. Nije moguće ni prognozirati kakve će konkretnije posljedice zabrana putovanja imati na ekonomske odnose s obzirom na to da robni promet nije zaustavljen, ali su onemogućeni brojni poslovni sastanci između europskih i američkih kompanija.

Neke velike kompanije, poput Microsofta i naftnog diva Chevrona, već su prethodnih dana donijele odluke i preporuke zaposlenicima da rade od kuće. Twitter, Apple i Nestlé ograničili su i poslovna putovanja na samo ona najnužnija. Dio globalnih korporacija će se zasigurno nakon Trumpove odluke moći prebaciti u virtualnu sferu, no postoje i ograničenja koliko se toga može napraviti, posebno s obzirom na vrlo kratak rok u kojem bi redovan biznis trebale prebaciti u digitalni svijet.

Na svjetskim tržištima se u četvrtak ujutro kao reakciju na Trumpovu odluku mogla vidjeti velika neizvjesnost. Među analitičarima koji su svoje izjave dali poslovnom portalu Bloomberg može se čuti da 'ništa od ovoga neće povratiti povjerenje na tržišta, a priča neće biti bolja ni večeras, nakon što ECB donese svoju odluku', kao i zaključci da će 'zabrana putovanja iz Europe imati ekonomske posljedice, kako za Europu tako i SAD'.

Analitičari su uglavnom vrlo nezadovoljni nedostatkom drugih konkretnijih poteza za poticanje američke ekonomije, a dio njih smatra da Trumpova odluka u osnovi znači 'daljnje udaljavanje (SAD-a, op.a.) od Europe – izazivajući nastavak transatlantskog animoziteta'. Drugi dodaju da 'kritizirajući Europu i bez donošenja strožih mjera za domaća putovanja u SAD-u predsjednik Trump tretira Covid-19 kao europski i azijski problem, a jasno je da se tržištu to ne sviđa'.

Među analitičarima koje su anketirali na Bloombergu najizravniji je Mark Matthews iz singapurskog ureda švicarske banke Julius Baer. Matthews kaže da je ono što se svi sada pitaju 'koliko će se smanjiti prihodi' i odmah dodaje da 'nitko ne može odgovoriti na to pitanje jer ne znamo koliko će se situacija s koronavirusom još pogoršati te ne znamo koliko će ozbiljne biti reakcije vlada na to'. No on dodaje da je jasno da 'zatvaranje prometa između SAD-a i Europe ima utjecaja na ekonomiju te povjerenje potrošača i poslodavaca'.

I dok će tek vrijeme pokazati kakve će konkretnije i dugoročnije posljedice koronavirus, a sada i najnovija odluka američkog predsjednika, imati na američku, europsku i globalnu ekonomiju, lako je procijeniti da će za početak najveći udar pretrpjeti turistička i industrija avioprijevoza.

Prema dostupnim podacima iz američkih statistika, u SAD godišnje stiže oko 80 milijuna putnika. Oko polovice njih iz Kanade i Meksika, a od preostalih svjetskih regija najviše ih dolazi iz Europe i Azije. Lani je iz Europe u SAD putovalo 15,7 milijuna ljudi, od čega na države zasad obuhvaćene Trumpovom odlukom otpada otprilike 9,5 milijuna. U lanjskom ožujku radilo se o otprilike 650 tisuća putnika, a u travnju njih 975 tisuća. Još prije mjesec dana procjenjivalo se da bi američkoj turističkoj industriji, samo zbog izostanka kineskih turista, prihodi ove godine mogli biti niži za desetak milijardi dolara. Potrošnja međunarodnih turista u SAD-u kreće se posljednjih godina u razini od oko 150 do 160 milijardi dolara.

Međunarodna udruga za zračni transport (IATA, International Air Transport Association), koja okuplja globalne avioprijevoznike, svoje je posljednje prognoze objavila prije tjedan dana. Tada su se globalni gubici u putničkom prometu procjenjivali na između 63 i 113 milijardi dolara, ovisno o scenariju po kojem bi se moglo odigrati širenje virusa. Gornji navedeni iznos bio bi posljedica gotovo 20-postotnog pada globalnih prihoda od putničkog prometa. Već tada su cijene dionica avioprijevoznika bile u padu za 25 posto, a u svjetlu Trumpove zabrane može se očekivati i nastavak tog trenda. Kako je zračni koridor između zapadne Europe i SAD-a jedan od najprometnijih u svijetu, jasno je da će nova Trumpova odluka itekako imati vrlo snažnog dodatnog utjecaja na poslovanje aviokompanija.

Svjetska turistička organizacija (WTO, World Tourism Organization) posljednje je prognoze također objavila prošlog tjedna. Kao osnovu svojih prognoza tada je uzela epidemiju SARS-a iz 2003., uzimajući u obzir 'veličinu i dinamiku globalnih putovanja i postojeće teškoće, zemljopisno širenje Covida 19 i potencijalni ekonomski utjecaj'. WTO je tada prognozirao da će broj turističkih dolazaka na globalnoj razini ove godine pasti za između jedan i tri posto, što bi predstavljalo gubitak od 30 do 50 milijardi dolara u turističkoj potrošnji. Samo nekoliko tjedana ranije, krajem siječnja, WTO je za ovu godinu prognozirao rast turističkih putovanja od tri do četiri posto. Prošlotjedna procjena je azijsku i pacifičku regiju proglašavala potencijalno najpogođenijom, a detaljnije prognoze za ostale svjetske regije sprečavao je 'brz razvoj situacije'.

Jasno je da će se ekonomske posljedice širenja koronavirusa zbrajati tek krajem godine, uz nadu da ćemo pandemiju uspjeti relativno skoro obuzdati. No nešto što se do prije nekoliko tjedana činilo kao gotovo isključivo kineski problem sada već postaje ozbiljna globalna prijetnja.