Najveća promjena očekivanja ekonomista banaka u rujnu u odnosu na očekivanja iz siječnja 2011. odnosi se na gospodarski rast. Revidirana očekivanja ukazuju na to da će rezultat za 2011. biti bitno lošiji. Ekonomisti u prosjeku očekuju stopu rasta od 0,7 posto, što je upola manje od očekivanje s početka ove godine (1,5 posto).

Razlike među pojedinim bankama nisu velike. Očekivane stope rasta kreću se od 0,2 posto kod ekonomista Zagrebačke banke do 1,0 posto kod ekonomista Raiffeisenbanka.

Umjesto 11,9 posto, nezaposlenost 13,4 posto

Ekonomisti su prognozu stope nezaposlenosti uskladili s revidiranom prognozom rasta: umjesto očekivane stope nezaposlenosti od 11,9 posto iz siječnja, prosječno je očekivanje sada znatno veće i iznosi 13,4 posto. Zanimljivo je da je raspon očekivanja vrlo uzak i kreće se od 13,0 posto do 13,7 posto

Ekonomisti su promijenili i očekivani rezultat u ekonomskim odnosima s inozemstvom. Kod vanjskoga je duga došlo do male korekcije: umjesto omjera prema BDP-u od 100,6 posto, sada se do kraja godine očekuje omjer od 103,9 posto. To se velikim dijelom može objasniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom.

Nadalje, bitna promjena zapaža se kod očekivanog deficita tekućeg računa bilance plaćanja. Prosječno je očekivanje još u siječnju iznosilo -3,6 posto BDP-a, a sada je očekivani omjer deficita i BDP-a više nego prepolovljen: -1,7 posto. Manji deficit na tekućem računu bilance plaćanja logična je posljedica manjeg rasta i manjeg uvoza. To znači da se Hrvatska približava točki uravnoteženja tekućeg računa, što je logična posljedica smanjena neto priljeva kapitala.

Prinosi na obveznice ukazuju na to da je rejting ugrožen

Možemo reći da su ekonomisti nažalost dobro prognozirali (visoke) prinose na državne obveznice. Rast premije rizika pratimo od svibnja, tako da se prinos na kunsku obveznicu, koja dospijeva 2017, kreće upravo prema očekivanoj vrijednosti od 6,6 posto na kraju godine. Tablica pokazuje da to očekivanje nije bitno promijenjeno u odnosu na siječanj ove godine.

Događaji na financijskim tržištima ove su godine pokazali da su hrvatski prinosi, odnosno premije rizika koje su u njih ugrađene, uz mađarske, najosjetljiviji na promjene u nepovoljnom okružju kojim dominira širenje grčke krize na jug Europe.

O ovoj se činjenici u našoj javnosti ne govori dovoljno. Spomenuti prinos ne odgovara našem kreditnom rejtingu BBB-, što znači da tržišni sudionici procjenjuju da je kreditni rejting izravno ugrožen. To pak znači da je naš fiskalni deficit neodrživ i da ćemo ga vjerojatno morati smanjivati u najgorem mogućem trenutku – prije nego što stanemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije.

Tečaj kune malo slabiji, ali ipak stabilan

Primjetna korekcija očekivanja dogodila se i kod tečaja. Ekonomisti su u siječnju očekivali tečaj 7,37 kuna za euro na kraju godine. Sada je očekivanje korigirano na 7,47. To je posve logično u svjetlu manjeg priljeva kapitala od očekivanog. Treba zapaziti da ekonomisti implicitno predviđaju stabilan tečaj do kraja godine. Naime, razina od 7,47 malo je jača od aktualne i približno jednaka razini tečaja u trenutku kada su ekonomisti revidirali svoje prognoze.

To znači da vjeruju u spremnost HNB-a da svim raspoloživim sredstvima, kojih ne nedostaje, brani tečaj na obećanim razinama. U prilog tome govori i raspon prognoza: najveći optimist očekuje tečaj na 7,40, a najveći pesimist na 7,50 31. prosinca 2011.

Zanimljivo je da ekonomisti očekuju kako će se tečaj moći održati bez pretjerana stresa na tržištu novca. U siječnju su očekivali tromjesečni ZIBOR na 3,6 posto potkraj godine, a sada ga vide na 3,9 posto, što je uistinu simbolična promjena.