Devetero praktikanata dobilo je priliku u deset mjeseci, koliko program traje, okušati se u IT odjelima: R&D, Architecture, Business and Service Enablement, Digital Enablement te Voice Platforms&Services, i to u Zagrebu, Osijeku i Splitu. Pritom biraju specijalističko područje u kojem žele početi graditi svoju karijeru te raditi na zanimljivim projektima i novim platformama.

Na HT-ov program posebno je ponosan predsjednik Uprave tvrtke Kostas Nebis, koji je, čestitavši i obrativši se pripravnicima, tom prilikom podijelio i osobnu priču. Otkrio je, naime, da njegov najstariji sin želi biti inženjer, stoga se, kako je rekao, nada da će i njega gledati na mjestu HT-ovih pripravnika.

'Od gotovo 200 prijava, izabrali smo devet pripravnika koji dobivaju priliku raditi u industriji koja može promijeniti ljudske živote nabolje. I to u Hrvatskom Telekom koji je dio Deutsche Telekoma, danas prisutnog u oko 50 zemalja, s više od 50 milijuna korisnika diljem svijeta, što znači da ćete raditi na velikim, značajnim i zanimljivim projektima.

Razvoj tehnologije danas nudi nove mogućnosti ne samo za HT, već i za hrvatsko društvo. Zato poručujem našim pripravnicima da budu znatiželjni, da iskoriste i priliku svoj potencijal kako bi oblikovali hrvatsko gospodarstvo i društvo te bili glavni pokretači novih ideja', poručio je Nebis.

No unatoč dobrim prilikama, velik izazov u Hrvatskoj danas jest spajanje tržišta rada i akademske zajednice, kako bi poslodavci i realan sektor mogli nastaviti razvijati talente i pokretati društvo.

Upravo s tehnoloških fakulteta dolazi svaki 4. student. No sve to događa se u vrijeme kad je ljudi sve manje,promjene sve brže, a apetiti tržišta sve veći. O sinergiji obrazovanja i tržišta rada te nestašici IT kadrova na panel raspravi razgovarali su dekani hrvatskih tehnoloških fakulteta te predstavnici HT-a.

Dekan FER-a Vedran Bilas ustvrdio je da Hrvatska ima potencijala biti tehnološka destinacija, zahvaljujući izvrsnim kadrovima i uspjehu koji hrvatske tvrtke polučuju u posljednjem desetljeću; od investicija, prvih jednoroga do uspješnih poduzeća. No, za to je, kako je istaknuo, važan i specijalizirani domaći kadar, pa i strani talenti.

'Inženjeri su ti koji svojim znanjem i poslovnim iskustvom pokreću nova poduzeća, stvaraju nove proizvode. Njihova uloga je stvoriti tehnologiju i znanje, no to ne možemo sami, trebaju nam ljudi s poslovnim i organizacijskim znanjem i iskustvom. Svjesni smo koliko je važna multidisciplinarnost danas, timovi koje formiramo. Konačni cilj je bogato i prosperitetno hrvatsko društvo', istaknuo je Bilas te naglasio da je inovativnost nedjeljiva od inženjerskof poziva, jer su studenti inženjerskih studija zainteresirani za traženje novih rješenja i formiranje u tom smjeru tijekom i nakon studija.

'Kao što je HT otvorena tvrtka, globalno prepoznatljiva kao članica Deutsche Telekoma, tako želimo i da FER bude integriran u europskom istraživačkom prostoru; da naši studenti budu ravnopravni, jer s talentima kakve imamo to i možemo. FER je prije deset godina među prvima regulirao pitanje intelektualnog vlasništva, a naše istraživače potičemo da pokrenu svoja poduzeća. No rezultati nisu relevantni ako nemamo aktualna i kvalitetna istraživanja o izazovima budućnosti. To znači da se moramo izlagati globalnim izazovima i utakmicama.

Na FER-u imamo program poticanja studentskog poduzetništva koji je prerastao u deep-tech venture builder Nuqleus, usmjeren na komercijalizaciju rezultata istraživanja. Tu je i naš startup inkubator Spock. Moramo i na to gledati interdisciplinarno, uključiti timove s drugih sveučilišta; ne ide sve preko noći, tek ćemo za 20 godina biti fascinirani time što smo sve naučili i napravili. Tvrtke koje danas cvjetaju u Hrvatskoj i koje su jake ne bi uspjele bez talenata koji su se formirali na našim fakultetima. Pritom je, dakako, ključan rad na različitim projektima i u različitim poduzećima kako bismo razvili svoje znanje', naglasio je Bilas.

Dekan FERIT-a Tomislav Matić rekao je da se sve više maturanata odlučuje za inženjersko zvanje, što znači da njihov fakultet ima potencijala za daljnji rast. Kaže da je rast sektora premašio 20 posto, što znači da bi trebalo povećati upisne kvote, no Matić naglašava da kod povećanja kvota također žele zadržati i kvalitetu. Pokrenuli su i studij automobilskog računarstva i komunikacija koji je sve popularniji.

'Za razvoj obrazovne institucije poput FERIT-a, važan je aktivan gospodarski sektor koji se razvija, jer uz njega rastemo i mi kao institucija. Započeli smo sa studijem elektrostrojarstva, početkom 2000-ih razvijao se i IT sektor, po čemu je Osijek danas i poznat. Sretni smo što dajemo doprinos razvoju tog sektora, uz odgovornost da obrazujemo inženjere o novim tehnologijama. Morali smo prenositi aktualna znanja, što je za firme kratkoročno bitno, ali dugoročno imamo problem da moramo obrazovati inženjera spremnog na promjene, dati mu temelje da se prilagodi novim tehnologijama.

Suradnja s tvrtkama je intenzivna, više je različitih područja, uveli smo stručnu praksu, a studenti praktički danas biraju gdje će prikupiti stručna znanja. Širok je izbor poslova u budućnosti nakon diplome. U Osijeku se gradi i IT park, gdje će se nalaziti i središnja zgrada u kojoj će biti inkubator, konferencijski prostor i taj je park zamišljen kao središte za razvoj budućih tvrtki i suradnje među tvrtkama', naveo je Matić.

Kaže da na FERIT-u raspisuju interne natječaje za studente kroz koje financiraju razvoj protitpova novih ideja i proizvoda, i to neovisno o komercijalnom potencijalu.

'Potičemo studente na inovativnost, imali smo i nekoliko uspješnih primjera gdje su studenti izgradili reprezentativna rješenja koja su i našem faksu poslužila za deklariranje naših studenata i studijskih programa. Studenti imaju priliku neku od tih ideja pretvoriti u djelo pomoću natječaja, a to je tek mali dio kojim potičemo inovativnost. Ona se razvija tijekom cijelog studija, uveli smo i brojne kolegije i konstrukcijske vježbe pomoću kojih studenti stječu i praktična znanja. Studenti koji su stasali na našem fakultetu danas imaju tvrtke s preko 100 zaposlenih', rekao je Matić.

Dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i znanstvena savjetnica, Jana Žiljak Gršić, poručila je pripravnicima da inovativnost treba obuhvaćati znanje, istraživanje i prije svega želju da se stvori nešto novo.

'Radeći svoju doktorsku dizertaciju, došla sam do znanstvenog otkrića koje mi je otvorilo vrata u svijetu, počela sam se družiti s inovatorima. Prije 15 godina, kad je to sve krenulo, vrateći se u Hrvatsku na TVZ uvela sam kolegije vezane uz inovacije u informatici i računarstvu. Zaključila sam da je važno naučiti kako pristupiti traženju novih rješenja.

Internet nam u tome danas pomaže, no nedostaje kritičke analize, timskog rada, ali i samostalnog istraživačkog rada. I mala inovacija je velik doprinos društvu. Treba težiti nečemu novom; to omogućava napredak, i to vaš osobni i vaše tvrtke. Moje preporuka je da na svaki zadatak gledate kritički i u njemu tražište moguća poboljšanja, nove i bolje ideje; da dođete do rješenja koje će biti veliko zadovoljstvo vama, a istovremeno doprinos vašoj tvrtki', poručila je Žiljak Gršić.

V.d. dekan FESB-a, Branimir Lela, rekao je da bez gospodarstva nema ni visokog obrazovanja, i obrnuto, zbog čega je sinergija izuzetno važna.

'Na jugu je uvijek prednjačio turizam kao glavna djelatnost, no sve jače se razvija i IT. Tvrtke dolaze po studente dok su još na prvim godinama, pa s jedne strane i fakultet lako izgubi takve talente. Pokušavamo na FESB-u ostvariti sinergiju s gospodarstvom jer tako studenti mogu dobiti praktična znanja. Ako pak pitate sektor, ljudi kažu da im nedostaju komunikacijske vještine, želja za znanjem, napretkom i istraživanjem. A znanje dobivaju kroz znanstveno-istraživačke projekte.

Imamo preko 200 ugovora s različitim tvrtkama oko prakse, od čega je više od 100 iz IT sektora. Na kraju dana ljudi su ključ svega, a kvalitetnu radnu snagu možemo dobiti jedino razvojem tehnološkog sektora. Pokrenuli smo i poduzetnički program za studente; prolaze kroz tromjesečni inkubator u kojem uče o poduzetničkim vještinama, a mentoriraju ih profesori', naveo je Lela.

Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u HT-u, rekao je da su elektrotehnika i računarstvo zastupljene u svim granama u HT-u.

'Sve što učite na fakultetu možete vidjeti kako funkcionira u praksi u HT-u, ali i sve ono što je danas novo u tehnologiji. U HT-u mladima možemo ponuditi timski rad i odličan odnos među kolegama, uz zajedničko rješavanje problema. Ja sam karijeru započeo u Ericssonu Nikola Tesla, nastavio sam je graditi u HT-u i smatram da je znatna prednost raditi u velikoj tvrtki jer se dobije širina. Kad završite fakultet, važno je da ovladate što većim spektrom tehničkih, ali i netehničkih znanja. Odabir velikog sustava meni je pomogao da se razvijem, a uvjeti za mlade danas su još i bolji nego u moje vrijeme, pa nudimo još više svim kolegicama i kolegama koji će nam se pridružiti', istaknuo je Drilo.

Ustvrdio je i da je tehnologija alat, a da na nama ostaje da riješimo neki problem, što je i bit inženjerstva. Pripravnicima je poručio da moraju biti spremni na probleme u poslu i karijeri, no da su upravo oni ti koji će te probleme moći riješiti.

'U tvrtki poput HT-a vi možete stvoriti bolji, brži i efektniji proizvod ili uslugu. Rješenje problema za tvrtku predstavlja najveću vrijednost. Istovremeno moramo dobro poznavati tehnologiju kako bismo problem doveli do pozitivnog i sretnog završetka. Naravno, u svemu tome važno je i obrazovanje te iskustvo, jer upravo osnivači startupa koji to dvoje imaju naposljetku ostvaruju najveće uspjehe', rekao je Drilo.

Ivan Bartulović, član Uprave i glavni direktor za ljudske resurse (CHRO) u HT-u, rekao je da se tržište rada jako brzo mijenja, te da ono što je bilo aktualno prije pet godina, danas više nije. 'Potrebne su nove kompetencije, a poslodavci od zaposlenika očekuju da unaprijede svoje vještine i da napreduju. Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, 70 posto zaposlenih vjeruje da im sadašnje kompetencije neće biti dovoljne za napredak za sljedećih pet godina', naglasio je Bartulović te dodao da danas ljudi više ne provedu svoj cijeli radni vijek u jednoj tvrtki, već da svakih 2-5 godina mijenjaju poslodavca. 'Mladi danas mogu birati gdje će raditi lakše nego što je to bilo prije par desetljeća', rekao je Bartulović.

Upozorio je i na veliki jaz između broja stanovnika u Hrvatskoj i kvalificiranog IT kadra. 'U Hrvatskoj na milijun stanovnika dolazi 80 ljudi koji diplomiraju na tehnološkom fakultetu. Danas u Hrvatskoj ima 3,8 milijuna ljudi, s negativnim trendom mortaliteta u odnosu na fertalitet. Istovremeno imamo IT industriju koja raste, a nedostaje nam obrazovani kadar. Usto nismo privlačni ni migrantima kojima smo samo usputna stanica prema drugim državama', rekao je Bartulović.

Osvrnuo se i na pandemiju koja je popularizirala rad na daljinu, što je utjecalo i na tržište na rada na način da je Hrvatska postala meta stranih tržišta. 'Danas sve više ljudi radi za tvrtke u SAD-u, UK-u ili drugdje iz svog doma u Hrvatskoj. Odlaze iz tvrtke i rade za strance. Moramo stvoriti nove kadrove, privući i zadržati jer danas drugi faktori definiraju tržište rada. U nedostatku stručnjaka tvrtke danas rade i na 'reskillanju'. To ne može zamijeniti nekoga s pet godina fakulteta, ali potražnja je tolika da i to treba uzeti u obzir', naglasio je, te dodao da mladi danas biraju tvrtke s kojima dijele ciljeve i vrijednosti.

'HT više radi nego to prikazujemo na van. Pred nama je još puno prostora za napredak i razvoj; želimo 'osvojiti' naše zaposlenike i da oni budu zadovoljni, u čemu je HT najuspješniji na razini cijele grupe. Prvo privucite srca zaposlenike, a onda će rasti i tvrtka. Kredibilitet je ključan', rekao je Bartulović te dodao da HT ostvaruje tri posto hrvatskog BDP-a, zbog čega je odgovornost tvrtke velika i konkretna.

'Implementirali smo za svaki odjel karijerni put, neovisno o iskustvo. To daje zaposlenicima jasnu perspektivu u kojem se smjeru mogu razvijati, zanimljive i velike projekte kakve možemo ponuditi kao dio grupacije na globalnom tržištu. I pritom naši zaposlenici nisu ograničeni isključivo na tehnologiju', naglasio je Bartulović.

Smatra da bi nam, uz reskillanje zaposlenika, trebalo pomoći i povećanje kvota na tehnološkim fakultetima. Kaže prito i da ćemo do 2030. imati dvije dimenzije – tehnološku i humanističku, te da će potonja obuhvaćati ljudskog razumijevanje i razvoj vještina usred razvoja tehnologije. 'Treba nam integrirani studij koji spaja tehnološko i humanističko; tako se dobiva utakmicu. Zašto ga Hrvatska ne bi napravila prije drugih?' zaključio je.