'Procjena je da destinaciju godišnje posjeti oko 300.000 ljudi', odgovara Luka Sabo iz Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, u koju je u prvoj polovici godine, prema podacima iz sustava eVisitor, došlo 8384 turista te su ostvarili 17.158 noćenja.

Skok je to od čak 25,15 posto u dolascima i 20,67 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje lani. Ističu pritom da im je broj jednodnevnih posjeta puno veći od ostvarenih noćenja. Iako mahom prevladavaju domaći gosti, stranci koji odluče posjetiti ovaj kraj stižu iz Slovenije, Njemačke, Austrije, Srbije, BiH, ali i susjedne Mađarske te Poljske i Italije. U prosjeku se, izračunali su turistički djelatnici, zadržavaju 2,05 dana.

Na njihovoj ruti ucrtane su dvije destinacije koje su i pod zaštitom UNESCO-a: Park prirode Papuk, unutar kojega su Park-šuma Jankovac i Geo info centar Voćin, kao i UNESCO-v prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Virovitičani su osmislili i jedinstvenu plemićku rutu s postajama kod dvorca Pejačević u Virovitici te dvorca Janković u Suhopolju, gdje je otvoren i prvi heritage hotel (hotel baštine) u Slavoniji.

Dobrim brojkama hvale se i u Osječko-baranjskoj županiji. Bilježe kontinuirani rast posljednjih godina, ali i duljinu boravka posjetitelja. Turistički djelatnici pripisuju to sve kvalitetnijoj turističkoj infrastrukturi u kombinaciji s bogatom ponudom i nizom manifestacija.

'Rast od 8,6 posto u dolascima i 6,6 posto u noćenjima ukazuje na prirodan i postepen rast destinacije koja se razvija na principima održivog turizma - bez naglih skokova', ukazuje Ivana Jurić iz Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, a koja u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi turistički rast u odnosu na prošlu godinu za 8,6 posto u dolascima i 6,6 posto u noćenjima.

Skok dolazaka gostiju iz SAD-a

'Za srpanj je broj dolazaka u padu za četiri posto u odnosu na 2023. godinu. No ljetni mjeseci na kontinentu često su vezani i uz dolazak stranih turista na Jadran, a oni se nekoliko dana zadržavaju i u Slavoniji i Baranji, stoga se pad dolazaka na Jadranu osjeti i na kontinentu', napominje.

Domaći gosti prednjače na istoku Hrvatske, a njihov broj u odnosu na lani povećao se za čak 11,6 posto. Istovremeno je eksplodirao broj stranih gostiju, posebice onih iz Sjedinjenih Američkih Država, i to za čak 40 posto. Riječ je o gostima koji riječnim kruzerima dolaze na hrvatski istok Dunavom.

'Dok su u prvih sedam mjeseci u odnosu na prošlu godinu gotovo sve turističke zajednice na području Osječko-baranjske županije zabilježile rast, TZ Baranja čak i u srpnju bilježi povećanje dolazaka za četiri posto, a noćenja za gotovo 21 posto. Najveći broj gostiju, kao i uvijek, ima Osijek, kao centar regije, te Baranja i Đakovo. Važno je napomenuti da turizam na kontinentu ima posve drugi model funkcioniranja u odnosu na priobalni - gosti se aktivno kreću po cijeloj destinaciji, a najčešće dolaze na dva, tri dana jer se i najveći broj putovanja događa izvan ljetne sezone, kada obiteljske i/ili poslovne obaveze dozvoljavaju kraća putovanja', objašnjava Jurić iz TZ-a Osječko-baranjske županije.

Turisti su u najistočnijoj Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema sustavu eVisitor, od početka godine do zadnjeg dana srpnja ostvarili ukupno 93.299 noćenja i 53.743 dolaska. Iako je domaćih dolazaka bilo 39.824, stranih je 13.919. Među top pet stranih tržišta, poručuju iz Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske, nalaze im se BiH, Njemačka, Poljska, Italija i Australija. Posjetitelji ostaju u prosjeku dan i pol i ostvare po dva noćenja. Bilježe porast u dolascima za 2,01 posto i noćenjima za 8,2 posto.

Turistički nepotrošena destinacija

'Iznimno je važno strateško upravljanje našim turističkim atrakcijama jer su vrlo raznolike - od prirodnih bogatstava do kulturne baštine. U Vukovarsko-srijemskoj županiji opredijelili smo se za održivi turizam, a on nije samo trend, nego i nužnost želimo li zadržati poziciju autentične, jedinstvene i turistički nepotrošene destinacije te nas upravo tako doživljavaju gosti i iz godine u godinu sve ih je veći broj.

Održivost podrazumijeva i uključivanje lokalnog stanovništva u turistički razvoj te baziranje sadržaja i ponude na lokalnim resursima, po čemu smo prepoznatljivi u Srijemu i Slavoniji. Kad ovome pridodamo nadaleko poznatu gostoljubivost, vrhunska vina i gurmansko iskustvo, uspjeh je zajamčen', poručuju iz Turističke zajednice Vukovarsko -srijemske županije, napominjući da im je cilj postati prepoznatljiva destinacija održivog turizma, pa su u skladu s time započeli proces certifikacije s programima certificiranja destinacija i dionika Green Destinations.

'Vjerujemo u značajno podizanje kvalitete upravljanja destinacijom, što će, sigurni smo, prepoznati i turisti', poručuju iz najistočnijeg hrvatskog TZ-a, na čijem području posjetitelji ne preskaču obilazak jedinstvenog vodotornja u Vukovaru, Muzeja vučedolske kulture i zidina Iloka, koji popularno zovu 'mali Dubrovnik', ali ni vožnju brodom po Bosutu.