U poslovanju s inozemstvom Hrvatska tradicionalno ostvaruje deficit u robnoj trgovini, a višak u razmjeni usluga, i to ponajprije zahvaljujući velikom financijskom učinku turizma. No u posljednje vrijeme sve značajniju ulogu u uravnoteživanju platne bilance ima tzv. usluga više dodane vrijednosti
Premda u posljednjih nekoliko godina robni izvoz raste brže od robnog uvoza, manjak u robnoj razmjeni stalno se povećava zbog veće uvozne baze. Tako je robni manjak u prošloj godini iznosio gotovo 10,4 milijarde eura, što je za 1,7 milijardi eura ili 19,2 posto više nego 2020. godine.
Deficit u robnoj razmjeni nadoknađujemo značajnim viškom u trgovini uslugama, što blagotvorno djeluje na platnu bilancu zemlje. Štoviše, zahvaljujući financijskim učincima turizma, redovito ostvarujemo suficit na tekućem računu platne bilance. Time se osigurava stabilnost financijskog sustava i kontinuiran rast deviznih rezervi.
vezane vijesti
Prema podacima HNB-a, lani su ukupni prihodi od izvoza usluga dosegnuli 14,3 milijarde eura. Najviše se izvozilo u Njemačku, i to više od 3,2 milijarde eura, slijede Austrija i Slovenija s više od milijardu eura izvoznih prihoda. Među deset najvećih korisnika naših usluga još su Italija, Švicarska, Velika Britanija, Poljska, SAD, Bosna i Hercegovina te Mađarska.
S druge strane, uvezli smo usluga u vrijednosti od 4,4 milijarde eura, što je rezultiralo viškom od 9,9 milijardi eura, iz čega proizlazi da je prošlogodišnji suficit u izvozu usluga bio približno jednak deficitu u izvozu roba.
Lavovski dio prihoda od izvoza usluga (9,1 milijardu eura ili 63,8 posto) dolazi od turizma, o kojem uvelike ovisi cijela bilanca usluga. To najbolje pokazuju kretanja u posljednje tri godine. Dramatičan pad prihoda od turizma u 2020. pod utjecajem pandemije gotovo je prepolovio izvoz usluga u odnosu na 2019., a oporavak turizma u prošloj godini rezultirao je rastom izvoza usluga za gotovo 60 posto.
Premda je utjecaj turizma i dalje presudan, sve važniju ulogu u razmjeni s inozemstvom posljednjih godina imaju druge vrste usluga s višom dodanom vrijednošću. U tome se snažnim rastom ističu telekomunikacijske, računalne i informatičke usluge, usluge upravljanja i savjetovanja te usluge istraživanja i razvoja.
U posljednjih deset godina izvoz telekomunikacijskih i računalnih usluga gotovo je utrostručen, a najveći dio prihoda dolazi iz Švedske, Njemačke i SAD-a. U izvozu znanja prednjači Ericsson Nikola Tesla, a sve važniji doprinos daju brzorastuće tehnološke kompanije poput Nanobita, Infobipa, Spana i Rimac Automobila.
Značajan udjel u izvozu usluga drže prijevozničke usluge, ali stagniraju inozemni prihodi od ove djelatnosti. U velikoj ekspanziji je i izvoz građevinskih usluga te izvoz osobnih i usluga u segmentu kulture i razonode.
Uz višak od razmjene usluga, kojim se u najvećoj mjeri anulira manjak u robnoj razmjeni, na pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance značajno utječu neto prihodi iz transakcija s proračunom EU-a (višak u povlačenju sredstava u odnosu na uplate u proračun) te devizne doznake iseljenika, čija vrijednost doseže dvije milijarde eura godišnje.
