Čeka nas bespoštedna borba za svakog gosta! – s tom parolom turistički sektor dočekivao je sezone 2020. i 2021. godine. Isti poklič čuje se i sad. Rat u Ukrajini, poskupljenje energenata i hrane, nedostatak radne snage, ali i pandemija covida-19 koja još uvijek tinja – sve to tjera na zabrinutost naše hotelijere, agencije i privatne iznajmljivače. Zato su svi jako oprezni kad ih pitate kakve brojke možemo očekivati za Uskrs i što očekuju od sezone
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac nedavno je izjavila da je buking turističkog smještaja usporen i 20 posto manji nego 2019. godine, ali da nije stao, čime po njezinoj ocjeni možemo biti zadovoljni.
Da je situacija ipak iz dana u dan sve bolja, kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) što okuplja velike hotelijere.
'Posljednjih dana buking se popravlja, odnosno zaustavljen je negativan trend vidljiv od 24. veljače. Zastoj je bio na razini od 30 do 50 posto, ovisno o destinaciji, no većih otkaza rezervacija nije bilo. Ako situacija u Ukrajini ne eskalira, buking će se ostvariti, no kao i u posljednje dvije godine, očekuje nas izraziti last minute, i zbog covida, a sada i zbog sigurnosne situacije. Nadamo se da će situacija u Ukrajini završiti što prije i tako omogućiti određene turističke promete i za vrijeme Uskrsa, koji ove godine pada relativno kasno', izjavio je za tportal Ostojić.
Relativno dobrim uskrsnim turističkim brojkama nada se i Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).
'Individualnih dolazaka bit će nešto manje nego u 2019. godini. Vidljivo je to po nešto slabijoj popunjenosti avionskih linija. I ove godine izostat će nam grupe s azijskog tržišta i to je segment koji će biti teško nadoknaditi barem u predsezoni. S druge strane može nas veseliti povratak školskih ekskurzija, što će sigurno popuniti neke kapacitete. Teško je govoriti o postocima jer se rezervacije rade doslovno danas za sutra', rekao je Fain.
Kad je riječ o očekivanjima za glavnu sezonu, oprez još više raste. Zadnje dvije godine, dok nas je morila 'samo' pandemija covida-19, Hrvatska je uživala određenu povlaštenu poziciju kad je riječ o epidemiološkim mjerama, a iskoristila je i položaj automobilske destinacije. Zbog toga smo lani imali najbolje turističke brojke na Mediteranu. Ali u ovoj godini puno je više izazova.
Upozorava na to Boris Žgomba, predsjednik Udruge putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
'Imamo četiri velika izazova. Uz pandemiju, koja još uvijek traje, to su rat u Ukrajini, velika poskupljenja energenata i hrane te nedostatak radne snage. Ne smijemo zaboraviti ni veliki povratak konkurenata na Mediteranu. Bit će ovo više nego izazovna godina', ustvrdio je Žgomba.
Njegov kolega Fain usprkos tome je umjereni optimist i nada se da ćemo imati bolju sezonu nego lani. Prošlu godinu okončali smo s 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijun noćenja. U usporedbi s rezultatima iz pretpandemijske 2019., lani je ostvareno 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine.
'Prošle godine nismo imali ni četvrti ni peti mjesec, već je ozbiljna sezona počela 15. lipnja. Ove godine smo ipak već krenuli s prvim letovima i prvim gostima. Zbirno bismo trebali imati bolju turističku godinu nego lani. Opet zbog inflacije i povećanja troškova možemo očekivati slabiju potrošnju gostiju nego lani', rekao je Fain.
Direktor HUT-a Ostojić nije se želio upuštati u predviđanja i kaže da je teško u ovom trenutku predvidjeti kakva nas sezona očekuje jer situacija u Ukrajini globalno utječe na razmišljanje o putovanjima. No hotelijeri se, napominje, pripremaju kao da će se sezona odvijati na razini iz 2021. godine.
Kad je riječ o cijenama smještaja i hrane u hotelima, Ostojić objašnjava da je određeni postotak inflacije već ukalkuliran u cijene.
'Cijene smještaja za 2022. formirane su još protekle godine i objavljene, odnosno potpisane u ugovorima s poslovnim partnerima. Cijene su, ako se radi o postojećim objektima koji nisu doživjeli ozbiljniju investiciju tijekom zime, podignute u prosjeku za iznos tada očekivane inflacije, a to je između dva i tri posto. Dio kapaciteta je po objavljenim cijenama već prodan. Sve velike hotelske kuće koriste tzv. revenue management software, a on na dnevnoj osnovi mijenja cijene ovisno o ponudi i potražnji, odnosno raspoloživosti kapaciteta u individualnom kanalu. Kada je u pitanju formiranje cijena hrane i pića u objektima koji pružaju uslugu à la carte, tu će definitivno doći do povećanja cijena, moguće i više puta tijekom godine, ovisno o kretanju cijena ulaznih materijala (namirnica, pića, energije…). U ovom trenutku rano je govoriti o tome koliko će to biti', izjavio je Ostojić.