Prema podacima koje je objavila središnja banka, u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju cijene stambenih nekretnina zabilježile su rast na tromjesečnoj i godišnjoj razini
Tako je indeks cijena stambenih nekretnina, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe (uključujući i vrijednost zemljišta), u razdoblju od listopada do prosinca 2020. godine zabilježio rast od 2,5 posto u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje.
U odnosu na isto razdoblje 2019. godine, nakon rasta u trećem tromjesečju od 7,3%, u četvrtom tromjesečju 2020. godišnja stopa rasta usporila je na 6,4%. Rast cijena na godišnjoj razini pri tome je podržan višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu i na Jadranu.
Promatrano na razini 2020. godine, indeks cijena stambenih nekretnina u prosjeku je bio viši za 7,7% u odnosu na godinu ranije.
U odnosu na tromjesečje ranije, cijene novih stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2020. bile su niže za 2,0% dok su one postojećih stambenih objekata zabilježile rast od 3,1%. S druge strane, promatrano na godišnjoj razini, nakon rasta od 1,6% u trećem tromjesečju, novi stambeni objekti zabilježili su porast od 0,2% dok su postojeći stambeni objekti usporili sa 7,6% na 7,3%, nastavivši time trend pozitivnih stopa dvadeset i prvo tromjesečje zaredom.
U Gradu Zagrebu zabilježeno je blago ubrzavanje rasta na godišnjoj razini, sa 5,7% na 5,9%, dok je na Jadranu zabilježeno usporavanje rasta cijena, sa 7,5% na 6,0%. U ostalim dijelovima Hrvatske zabilježeno je usporavanje rasta s 9,0% na 8,9%.
Rast cijena stambenih nekretnina, prisutan od 2016. godine, blago je usporio u odnosu na 2019. te je po prvi puta premašio razinu iz 2008. Ipak treba napomenuti da se radi o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske te da tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine.
Rast cijena i tijekom 2020. zasigurno je posljedica dugogodišnjeg razdoblja izrazito visoke likvidnosti, niskih kamatnih stopa te nepromijenjenih očekivanja glede budućih alternativnih ulaganja. Uz to, nastavak Vladinih subvencija za stambene kredite pridonosi rastu potražnje i cijena.
