To, između ostaloga, znači kako studenti zainteresirani za diplomske studije sada mogu upisati i diplomski studij kreativnog upravljanja dizajnom i komunikacijama, specifičan po tome što predstavlja suvremen spoj kreativnih vještina i onih poslovnih, upravljačkih, koje će dobro doći svakome tko svoju buduću ili daljnju karijeru vidi u nekoj od agencija u kreativnom sektoru.

Voditelj studija dizajna u Visokom učilištu Algebra je dr. sc. Siniša Bogdanović, dok predmete vezane uz projektni menadžment i općenito vještine leadershipa studentima predaje dr. sc. Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma. U ovom smo intervjuu od njih potražili odgovore na pitanja što ovaj studij čini specifičnim na širem području te koliko menadžerske vještine mogu uistinu biti dobrodošle u izuzetno konkurentnom kreativnom sektoru u kojem djeluju i pojedinci kao freelanceri ali i mnoge velike agencije.

Koji je osnovni cilj diplomskog studija digitalnog dizajna, za što želite osposobiti buduće digitalne dizajnere na ovoj razini studija?

Siniša Bogdanović: Na preddiplomskom studiju naše studente osposobljavamo da budu grafički dizajneri, digitalni dizajneri i art direktori, a na diplomskom studiju, budući da već poznaju tehnike i alate, pripremamo ih da vode veće klijente, veće projekte, pa i da vode multinacionalne projekte. Imamo mnogo stranih predavača uz čiju pomoć sa studentima puno radimo na kampanjama internacionalnog karaktera. Studenti tako postaju spremni da jednoga dana, kada dođu na vodeće kreativne pozicije u agencijama, rade na najzahtjevnijim projektima i klijentima. Diplomski studij značajan je u svojem kreativnom smislu, ali također i u upravljačkom, menadžerskom pogledu, unutar kreativnih industrija.

Dugo predajete predmete iz područja menadžmenta i upravljanja projektima na diplomskom studiju dizajna. Kako je to pokušati kreativcima udahnuti i ove menadžerske vještine koje su im u karijeri zapravo izuzetno važne?

Dina Tomšić: Izuzetno inspirativno! Svi naši studenti do sada su imali izuzetno razvijenu kreativnu crtu, koja i mene osobno nadopunjava jer sam tog profila; kreativno rješavanje problema i analitičke vještine nužne su današnjim obrazovanim menadžerima. Ono što razlikuje dobre menadžere od izvrsnih menadžera upravo su te vještine kreativnog rješavanja problema i kontekstualno razumijevanje situacije o kojoj se odlučuje. Interpersonalne vještine također su važne za cjelinu, a u današnjem međunarodnom kontekstu posebice se očekuje da obrazujemo osobu koja može izvršiti dio zadatka ili čak i cijeli zadatak samostalno.

Timovi su danas dostupni i uživo ali i virtualno, pojedinci rade kao freelanceri, pa našim studentima pokušavamo pružiti cjeloviti uvid u njihova buduća zanimanja i učiniti ih kompetentnima na tržištu. Iako oni imaju drugačiju podlogu od studenata koji su usmjereni isključivo na biznis ili na neka druga područja, naši studenti na diplomskom studiju dobivaju multidisciplinarna znanja i to ih kasnije izdvaja – poslodavci s povjerenjem našim studentima mogu povjeriti konkretne zadatke.

Kakva radna mjesta očekuju one koji završe diplomski studij ove vrste?

Dina Tomšić: Treba dobro razumjeti tržište rada u Hrvatskoj, odnosno kontekst ove industrije u Hrvatskoj, prije nego što odgovorimo na ovo pitanje. Tijekom gospodarske krize izgubili smo mnogo malih igrača na tržištu dizajna, ova se industrija prilično fragmentirala. Jači igrači na tržištu, koji nisu imali zdrave osnove rada, također su se transformirali. Zbog transformirane strukture i spomenute fragmentacije, očekujemo jačanje ovog sektora i vjerujemo da će izvrsnost uvijek biti ta koja pobjeđuje u odnosu na ostale konkurente na tržištu.

Vjerujem da, kada pošaljemo studente s našom diplomom na intervju za posao kreativnog direktora ili voditelja određene funkcije u full service marketinškoj agenciji, oni će biti odlični kandidati za posao, tim više što su kroz svoje obrazovanje stekli puno praktičnog iskustva i znanja te su također dobili priliku izravno komunicirati s predavačima i gostima predavačima.

Način stjecanja znanja na diplomskom studiju uvelike je, dakle, praktičnog karaktera?

Dina Tomšić: Da, nemamo program by the book koji bi se isključivo slijedio po nekoj određenoj knjizi. Naše područje, ne samo kreativna industrija i dizajn već i leadership odnosno poslovne vještine, vrlo su dinamične discipline gdje neka udžbenička forma nije odgovarajuća. Brzo se mijenjamo, promjene su brojne, sa studentima je potrebno raditi na jedan posve nov način.

Primjerice, naše studente podučavamo vještinama agilnog projektnog menadžmenta (agile project management), što je metoda upravljanja koja je fokusirana na kontinuirana unaprjeđenja u projektnim fazama i uz korištenje kratkih razvojnih ciklusa, takozvanih „sprinteva“. Najvažnije je, vjerujem, to što naše studente učimo kako da uče, jer učit će cijeli život. U trenutku kada im damo bazu, stvorili smo im područje unutar kojega mogu učiti dalje.

Koje su danas najviše „vruće“ stvari u području menadžmenta i upravljanja projektima?

Dina Tomšić: Tehnička znanja danas se, za bilo koga tko završi diplomski studij, podrazumijevaju. Međutim, za napredak na bilo koju višu poziciju ili konkretnu izvršnu funkciju, vještine vođenja (leadership) su ključne. Voditelj projekta, na operativnoj razini, šef je poduzeća ili organizacije, glava je projekta i odgovara za njega. Važno je razumjeti da se u situaciji kada neka tvrtka angažira agenciju za neki projekt, radi o braku koji traje dok se zadatak ne izvrši. U industriji organizacije događaja, primjerice, uvijek moramo imati plan B; ne možemo si dopustiti da se plan ili projekt ne realiziraju. Liderske vještine će riješiti sve nesporazume u fazi kada su rješivi; studenti moraju dobiti tu kvalitetu da se mogu snaći u takvim situacijama.

Siniša Bogdanović: Kroz kolegije koji predstavljaju spoj kreative i ekonomskih znanja, studenti cijelo vrijeme studija imaju priliku primijeniti novostečena znanja iz oba područja. Dodatnu im priliku dajemo kroz praktikume koji ih prate tijekom cijelog studija pa su oni, zapravo, odmah po završetku spremni „uskočiti“ u pozicije koje se otvaraju u agencijama. Upravo radi takvog izvedbenog pristupa ne postoji sličan diplomski studij ove vrste na širem području.

Vaši studenti digitalnog dizajna i kreativnih komunikacija često sudjeluju i na natjecanjima. Imaju li prilike na njima, osim kreativnih vještina, demonstrirati i one menadžerske?

Dina Tomšić: Naravno! Uloge u svakom timu se znaju, pa neki pojedinci preuzimaju uloge menadžera i voditelja tima. Voditelj projekta mora vrlo kompetentno nastupiti i članovima tima objasniti njihove uloge. Studente usmjeravamo prema načinu razmišljanja koji je danas karakterističan za startupe i za pitchanje kod anđela investitora, jer je to situacija s kojom će se – kroz brojne pitcheve na kojima se danas dobivaju poslovi u kreativnoj industriji – svakodnevno sretati. Morat će prezentirati ciljeve svojih projekata, svrhu, kanale, budžete, što su vrlo ozbiljni alati s kojima se upoznaju na diplomskoj razini.

Koji se izazovi pojavljuju u obrazovanju digitalnih dizajnera s obzirom na ono što ih očekuje nakon što završe diplomski studij?

Siniša Bogdanović: Jedan od ključnih izazova u edukaciji grafičkih i digitalnih dizajnera jest pružiti im širinu koju nisu imali priliku steći na samim kreativnim projektima u samoj industriji. Ta im širina daje priliku da upoznaju i semiotičke i društvene vještine, da se upoznaju i sa osobnim brendiranjem i s brendiranjem velikih kompanija. Sve je to važno kako bi osoba koja izlazi sa studija zaista bila kvalitetan stručnjak, „potpuni proizvod“.

Dina Tomšić: Često se u tvrtkama i organizacijama događa jaz između pojedinih struka – primjerice, dolazi do nerazumijevanja direktora marketinga i direktora financija. Naše studente učimo holističkom pristupu organizaciji, želimo da razumiju da je interakcija između svih sudionika u poslovanju kompanije ključna za ukupno dobro poslovanje. Tijekom studija učimo ih i modelima poslovanja, počevši od modela poslovanja startupa zato što je studentima ta bazna razina danas bliska, pa potom krećemo prema naprednijim i složenijim sustavima.

U odnosu na preddiplomsku razinu, što je sve novo za studenticu ili studenta digitalnog dizajna i kreativnih komunikacija koji se odluče nastaviti studij na diplomskoj razini?

Siniša Bogdanović: Na diplomskoj razini studente čeka savladavanje naprednih znanja i vještina, koje su često baš mješavina kreativnih vještina, menadžerskih i soft skillsa – primjerice, upravljanja idejama u tržišnim komunikacijama, kreativnoj ekonomiji, vođenju klijenata kreativnih agencija, itd… U segmentu same struke, fokus dodatno stavljamo na digitalni dizajn kroz čak tri kolegija o kreativnim alatima u interaktivnim medijima, dizajnu korisničkog sučelja ili „bogatim“ prezentacijama. Ovaj diplomski studij zaista mora stvoriti strukturiranog kreativca, spremnog voditi i razvijati veliki tim profesionalaca u dizajnerskoj branši.

Dina Tomšić: Danas je nemoguće pobjeći od razmišljanja o poslovnom modelu kada se razmišlja o plasmanu bilo čega na tržište. Svaki projekt ima svoj mikro poslovni model – želimo da naši studenti upravo na kreativnim praktikumima nauče kako razumjeti ove specifičnosti bez kojih je nemoguće raditi na bilo kakvom većem projektu. Sve su to dijelovi projektnog menadžmenta, što je dio znanja koje prenosimo studentima na predmetima menadžerskog usmjerenja, dok sve tehnološke promjene koje se događaju bitno mijenjaju i proces obrazovanja – primjerice, tko je do prije par godina uopće govorio o chatbotovima, a danas već postoje komercijalni projekti zasnovani na toj tehnologiji?

Kome je sve namijenjen diplomski studij digitalnog dizajna i kreativnih komunikacija – osim, dakako, onima koji su već prirodno orijentirani ka nastavku studija na ovoj razini? Tko je dobar kandidat?

Siniša Bogdanović: Čak i osobe koje su stekle prvostupničku diplomu nekog ne toliko srodnog fakulteta, ali svakodnevno rade u kreativnoj industriji, dobri su kandidati za ovu vrstu studija. Kao pripremu za diplomski studij, preporučit ćemo im formalni program usavršavanja za grafičkog ili digitalnog dizajnera, koji također nudimo u sklopu Algebrinih programa cjeloživotnog obrazovanja, kroz koji će „popuniti“ rupe u znanju i kroz završni rad i ispit dokazati da posjeduju relevantna znanja i vještine, za nastavak studija.

Na ovaj način pružamo priliku mnogima koji možda i nemaju formalno preddiplomsko obrazovanje s područja dizajna da završe diplomski studij, jedan od rijetkih s ovakvom kombinacijom kreativnih i menadžerskih znanja na širem području.